"Ukupan broj oglasa u 2024. godini bio je drugi najveći od 2005. godine, otkad pratimo indeks, ali manji u odnosu na rekordnu 2023. godinu. Najveći pad indeksa ipak je iza nas jer je ostvaren u prvih osam mjeseci, dok je u posljednjem tromjesečju zabilježen rast od 1,4 posto u odnosu na prethodno tromjesečje. Sudeći prema mjesečnim i desezoniranim podacima, OVI indeks se u 2024. godini stabilizirao te se uzimajući u obzir očekivana makroekonomska kretanja ne očekuje značajniji pad potražnje za radom u 2025. godini", istaknuto je u objavi na internetskoj stranici EIZ-a.
Najveći doprinos godišnjem padu potražnje imali su oglasi u kojima su se tražili radnici s niskom kvalifikacijom, za 1,1 postotni bod, slijedili su oni sa srednjom kvalifikacijom, za 0,7 postotnih bodova, dok su najmanji negativan doprinos imali oglasi s traženom visokom kvalifikacijom, 0,2 postotna boda.
Stoga se i udio oglasa s niskom kvalifikacijom smanjio za jedan postotni bod, na 14,5 posto, dok su se udjeli oglasa u kojima se traže srednja i visoka kvalifikacija povećali tijekom 2024. godine za 0,7 odnosno 0,3 postotna boda, naveli su iz EIZ-a.
Prodavači najtraženiji
Na ljestvici najtraženijih pet zanimanja gotovo da i nije došlo do promjene u godinu dana. Tako, najviše su se tražili prodavači, kuhari su u 2024. godini pretekli konobare za jedno mjesto, te s trećeg mjesta "skočili" na drugo, a skladištari i vozači su ostali na četvrtoj i petoj poziciji.
Najveći doprinos ukupnom godišnjem rastu potražnje za radom zabilježili su oglasi u kojima su se tražili knjigovođe, profesori i zaposlenici u financijama, dok su se među najvećim negativnim doprinosima pronašli građevinski radnici, konobari, programeri, radnici u proizvodnji, teleoperateri i učitelji. Na rang ljestvici najtraženijih zanimanja najviše je pala potražnja za zidarima, s 25. pali na 30. mjesto, dok su se zanimanja farmaceuta, inženjera građevine i medicinske sestre popela za četiri mjesta - farmaceuti s 28. na 24., inženjeri građevine s 14. na 10., a medicinske sestre s 22. na 18. mjesto, piše u EIZ-ovoj analizi.
U 2024. godini zabilježeno je daljnje povećanje i broja i udjela ugovora na neodređeno, i to ponajviše nauštrb ugovora na određeno i sezonskog zapošljavanja. Udio ugovora na neodređeno tako je dosegnuo 53 posto, 4,8 postotnih bodova više u odnosu na godinu ranije, navodi se.
Sve regije osim južnog Jadrana s padom broja oglasa
Sve regije osim južnog Jadrana zabilježile su pad broja oglasa na godišnjoj razini, a među njima je prednjačila središnja Hrvatska s doprinosom od 1,4 postotna boda i udjelom od 58 posto u ukupnom broju oglasa. Pratile su je sjeverni Jadran s 1,2 postotna boda te istočna Hrvatska s 0,4 postotna boda. Također, i oglasi iz inozemstva su na godišnjoj razini pali za 29 posto te ostvarili negativan doprinos od 0,7 postotnih bodova.
Prema gore su "povukli" jedino oglasi u regiji južni Jadran koji su ostvarili godišnji rast od 6,5 posto te su ukupnom rastu broja oglasa doprinijeli s pozitivnim predznakom u iznosu od 0,9 postotnih bodova. Najtraženija zanimanja u toj regiji bila su ona prodavača, hotelijera/ugostitelja, inženjera građevine, kuhara i profesora, a najveći pad potražnje zabilježen je kod skladištara, konobara i zidara, izvijestili su iz EIZ-a.
OVI - Online Vacancy Indeks, mjesečni je indeks online oglasa slobodnih radnih mjesta razvijen na Ekonomskom institutu u suradnji s portalom MojPosao, a svrha mu je pružanje pravovremenih informacija o trenutnom stanju potražnje za radom.
OVI indeks izrađuje se jednostavnim prebrojavanjem broja jedinstvenih novih oglasa čiji rokovi prijave završavaju u mjesecu za koji se indeks izračunava. S obzirom na to da se uzimaju oglasi objavljeni putem samo jednog portala, broj oglasa izražava se kao indeks (bazna godina je 2020.).