Brojka od 16 355 rođenih dječaka i 15 815 djevojčica, najmanja je u desetogodišnjem periodu od 2014. do 2023., navodi se u izvještaju DZS-a o prirodnom kretanju stanovništva.
Najviše se djece u navedenom razdoblju, njih 39 566, rodilo 2014.godine. Od 2015. do 2021. broj rođenih kretao se između 35.8 i 37.5 tisuća, da bi 2022.godine pao ispod 34, a godinu poslije ispod 33 tisuće.
Kada je riječ o broju umrlih, manje nego lani, bilo je samo 2014. (50 839). Najviše je ljudi izgubilo život u 2021. (62 712), a to je jedina godina u kojoj je broj preminulih premašio 57,1 tisuća.
Prirodni je prirast u svim godinama negativan. Najlošiji je bio u 2021., kada je iznosio -26 204. Rezultati veći od -20 tisuća zabilježni su i 2020. i 2022.godine.
Detaljnijii pregled podataka o broju rođenih u 2023. pokazuje da najviše ima prvorođene djece (45.1 posto). Drugorođena djeca čine 34 posto, a trećerođena i ostala djeca 20.9 posto.
Prosječna starost majke pri prvom porođaju u blagom je porastu već dugi niz godina. Primjerice, 1968. godine iznosila je 22.8 godina, dok je u 2023. porasla na 29.7 godina. Malo više od 53 posto rođene djece u 2023. (17 266) rodile su žene između 30 i 39 godina.
Stopa totalnog fertiliteta iznosila je u istoj godini 1.46, što je mnogo ispod razine jednostavne reprodukcije od 2.1, navodi DZS.
Što se tiče obrazovne strukture majki, najviše je onih koje su završile diplomski sveučilišni studij, 10 428, i strukovnu školu u trajanju od četiri ili više godina, 8679.
Gledajući kategoriju bračnost djeteta, u braku je rođeno 23 788 djece, a broj izvanbračno rođene djece iznosi 8382.
Pregled po županijama ocrtava podjelu na one koje slove kao liberalne sredine naprema onim konzerzvativnim. Tako najveći udio izvanbračno rođene djece ima Međimurska županija, 522.1 na 1000 živorođenih. Slijede ju Istarska (429.4), Varaždinska (428.2) i Primorsko-goranska županija (411.5). Blizu 400 je još Sisačko-moslavačka županija (386).
Posljednja na ovoj ljestvici je Splitsko-dalmatinska županije (125.7). Manje od 200 izvanbračne djece na 1000 živorođenih bilježe još Vukovarsko-srijemska, Požeško-slavonska, Dubrovačko-neretvanska i Brodsko-posavska županija.
Žene žive sedam godina duže nego muškarci
Statistika o preminulima pokazuje da su muškarci u pretprošloj godini prosječno umirali sa 73.7 godina, a žene su živjele sedam godina dulje, odnosno umirale su s prosječnih 80.7 godina
U 2023., kao i u prethodnim godinama, najviše je osoba umrlo zbog bolesti cirkulacijskog sustava (34.5 posto muškaraca i 43.3 posto žena).
Kada je riječ o brakovima, u Hrvatskoj ih je u toj godini sklopljeno 17 306, što je za 4.2 posto manje nego u 2022. Manje brakova u periodu 2014.-2023., sklopljeno je samo 2020.godine, malo više od 15 tisuća.
Prosječna starost pri sklapanju prvog braka povećava se i za ženika i za nevjestu. Tako je u 1989. prosječna starost nevjeste pri sklapanju prvog braka iznosila 23.1 godinu, a ženika 26.7 godina. U 2023. prosječna starost nevjeste bila je 29.7 godina, a ženika 32 godine.
Građanski brak sklopilo je 48.5 posto parova, a vjerski 51.5 posto. Veći udio građanskih brakova u odnosu na vjerske ima šest županija, to su Sisačko-moslavačka, Primorsko-goranska, Istarska, Virovitičko-podravska, Vukovarsko-srijemska i Dubrovačko-neretvanska županija.
S druge strane, evidentirano je 4407 pravomoćno razvedenih brakova, odnosno 254.7 na 1000 sklopljenih, što je najmanje od 2014. godine. Pretprošla godina je ujedno i treća godina zaredom u kojoj je zabilježeno manje od 300 razvoda na 1000 sklopljenih brakova.
Najviše razvedenih brakova, 31 posto, okončano je nakon 20 ili više godina trajanja, a prosječeno trajanje razvedenih brakova iznosilo je 15.2 godine.
Djeca rođena u braku koji je okončan razvodom povjerena su na čuvanje i odgoj ženi u 81.1 posto slučajeva, mužu u 11.6 posto, a u 6.8 posto slučajeva i mužu i ženi.