Lastan je bio najpoznatiji junak Modre laste, gdje je u svojoj rubrici u poučnom, ali i zabavnom stilu redovito odgovarao mladima na njihova pisma i pomagao im u njihovom životnim nedoumicama.
"Je li on stariji bradati gospodin koji sluša klasičnu glazbu, patuljak, riđokosi srednjoškolac, doktor, književnik ili nešto sasvim drugo, nije moguće sa sigurnošću reći. Jedino što je sigurno jest to da je godinama bio i ostao najbolje čuvana tajna hrvatskoga novinarstva", napominje se u najavi izložbe.
Obljetničarska izložba donosi presjek nastanka i razvoja Modre laste, časopisa koji je krenuo u jesen 1954. godine u Narodnoj školi Trnjanska u Zagrebu pod imenom "Djeca za djecu".
Po riječima stručne suradnice izložbe Štefke Batinić, časopisi za djecu i mladež u povijesti su odigrali važnu ulogu u razvoju hrvatske dječje književnosti i njegovanju kulture čitanja, mijenjali su se i prilagođavali vremenu i svojim čitateljima, balansirali između tradicije i modernosti, poučnoga i zabavnoga, nastajali i nestajali, ali ostajali u sjećanjima svojih čitatelja kao drage uspomene i mali prostor slobode ili kao njegov privid.
"Da bi se to postiglo, bilo je potrebno, nekoć, a osobito danas, umijeće koje podrazumijeva balansirane doze stručnoga (uredničkoga) znanja, lucidnosti, hrabrosti i realnosti u odabiru i stvaranju sadržaja, osobito onih koji će neki časopis učiniti prepoznatljivim kao što su u Modroj lasti strip ili rubrika Sastanak s Lastanom", ustvrdila je u predgovoru.
U sklopu izložbe prikazivat će se istoimeni dokumentarni film Irene Škorić, održavati radionice za mlade, a 20. studenoga bit će održan i stručni skup "Časopisi za djecu i mlade: vrata u svijet mašte i partneri u obrazovanju".
Izložbu i popratna događanja organiziraju Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, nakladnička kuća Školska knjiga, Hrvatski školski muzej i Hrvatska udruga školskih knjižničara.
Autorice projekta su Maja Priselac i Kristina Romić iz NSK u Zagrebu, kustosice i autorice izložbe Jozefina Ćurković, Vanja Jajić, Melita Povalec i Ana Pehar iz Školske knjige te Štefka Batinić iz Hrvatskoga školskog muzeja.