Dostupni su na mrežnoj stranici DIP-a, a neke od tema koje obrađuju su biračko pravo, biračka mjesta, način glasovanja, identifikacija birača na biračkom mjestu, utvrđivanje prava glasa na biračkom mjestu itd.
Predsjednika Republike, na pet godina, biraju hrvatski državljani s navršenih 18 godina, na neposrednim izborima tajnim glasovanjem. Izbore raspisuje Vlada u roku koji omogućava da se oni održe najmanje 30, a najviše 60 dana prije isteka mandata predsjednika.
Posljednji predsjednički izbori održani su 22. prosinca 2019. (prvi krug), a drugi krug 5. siječnja 2020. i na njima je za predsjednika izabran Zoran Milanović.
U optjecaju već desetak imena
Na predsjedničkim izborima u prosincu 2019. natjecalo se 11 kandidata, koliko će ih biti na ovogodišnjima još se precizno ne zna, u optjecaju je već desetak imena, među njima: aktualnog predsjednika Milanovića, Dragana Primorca, kojeg podržavaju HDZ i DP, nezavisne Marije Selak Raspudić, Ivane Kekin, kandidatkinje Možemo, Mostova Mira Bulja, Branke Lozo, kandidatkinje nove stranke Domino, Tomislava Jonjića, odvjetnika i povjesničara, Dražena Keleminca, predsjednika Autohtone – Hrvatske stranke prava, Aurore Weiss, savjetnice Milorada Dodiga.
Taj popis, vjerojatno, nije konačan, a za sve kandidate vrijedi isto pravilo, da bi im kandidature bile pravovaljane moraju imati najmanje 10. 000 potpisa birača.
Svojim potpisom predsjedničku kandidaturu mogu podržati birači – svi hrvatski državljani s navršenih 18 godina.
Potpis na samo jednu kandidaturu
Birač potpisom ne može podržati više kandidata, potpis može dati samo jednom.
Birač s prebivalištem u Hrvatskoj u pravilu glasuje na biračkom mjestu prema mjestu prebivališta. Birač bez prebivališta u Hrvatskoj glasuje na biračkom mjestu određenom u hrvatskom diplomatsko-konzularnom u inozemstvu.
Na posljednjim predsjedničkim izborima u Hrvatskoj se glasovalo na nešto više od 6. 400 biračkih mjesta, a u inozemstvu, u 47 država diljem svijeta, na 124 mjesta.
Uz ime aktualne predsjednice Kolinde Grabar Kitarović na glasačkim listićima birače su tada dočekala imena još deset kandidata:
Nedjeljka Babića (HSSČKŠ), Ante Đapića (DESNO), nezavisnih Darija Juričana i Mislava Kolakušića, Dejana Kovača (HSLS), Zorana Milanovića (SDP), nezavisne Dalije Orešković, Katarine Peović (RF), Ivana Pernara (SIP) te nezavisnog Miroslava Škore.
U drugi krug ušli su Zoran Milanović i Grabar Kitarović, a 5. siječnja 2020. godine Milanović je izabran za predsjednika, dobio je 1.034.170 glasova, a njegova protukandidatkinja 929.707 glasova.
Odluči li se Vlada za izborni dan u prosincu, biračima će to značiti treći izlazak na izbore u ovoj godinu, nakon travnja, kad su birali novi sastav Sabora i lipnja, kad su birali 12 hrvatskih zastupnika u Europski parlament.