Duda je u petak u Krakovu ugostio samit Arraiolosa koji čine predsjednici zemalja EU-a bez izvršnih ovlasti. Na skupu na kojem se okupilo 11 predsjednika država sudjelovao i hrvatski Zoran Milanović. Osim njih, u Krakovu su bili i predsjednici Bugarske, Estonije, Grčke, Italije, Latvije, Mađarske, Njemačke, Slovačke i Slovenije.
Sastanak je održan manje od mjesec dana prije američkih predsjedničkih izbora 5. studenoga na kojima će se sučeliti demokratkinja Kamala Harris i republikanac Donald Trump, što je bio dobar kontekst za raspravu o budućim odnosima Unije i SAD-a.
Upravo su transatlantski odnosi bili i glavna tema samita Arraiolosa.
"Moramo imati više Europske unije u SAD-u i više SAD-a u EU-u", rekao je Duda kojemu je ovo bilo posljednje sudjelovanje na ovom skupu budući da je odradio dva mandata, a sljedeće su godine u Poljskoj predsjednički izbori.
Uz transatlantske odnose, poljski je predsjednik među prioritetima svoje zemlje za kormilom EU-a izdvojio proširenje na Ukrajinu, Moldaviju i zemlje zapadnog Balkana, a u konačnici nada se i Gruziju, potom obnovu Ukrajine nakon ratnih razaranja i energetsku sigurnost.
Trenutna predsjedavajuća zemlja EU-a je Mađarska, a u prvoj polovici 2025. to će biti Poljska.
"Želim naglasiti da nitko nije imao ništa protiv prioriteta poljskog predsjedanja koja sam ja zapravo danas službeno predstavio", kazao je Duda.
Samit u Krakovu je okupio zemlje s "različitim percepcijama europskih izazova i dilema", kako je u najavio objavio ured poljskog predsjednika, odnosno lidere "s vrlo različitim stajalištima unutar EU-a o mnogim ključnim pitanjima".
"Uvijek ima razilaženja u stavovima, ali je odlika EU-a da se to radi na pristojan i uglađen način. Naravno da svi ne misle isto", rekao je Milanović ranije u izjavi hrvatskim novinarima. "Ovo je ipak jedno relativno kompaktno društvo."
"Razlike u mišljenjima i konstruktivna rasprava pomažu nam da se još bolje razumijemo", kazao je na završnoj konferenciji za novinare i mađarski predsjednik Tamás Sulyok.
Slovenska predsjednica Nataša Pirc Musar naglasila je da je posve jasno da EU i SAD moraju surađivati bez obzira tko će pobijediti na predsjedničkim izborima bili to republikanci ili demokrati. Takav je stao iznio i predsjednik Estonije koji se založio za jačanje transatlantskih odnosa bez obzira na izbore.
Pirc Musar je istaknula i važnost reforme UN-a - uključujući i Vijeće sigurnosti, čija je Slovenija trenutno nestalna članica. Prema njezinu mišljenju, potrebno je reformirati pravo veta tako da kod genocida i teških ratnih zločina ono ne bi trebalo postojati, a isto tako da nijedna država ne može staviti veto na odluke kada se radi o njezinom slučaju. "To je osnova pravne higijene", rekla je.
Sljedeće godine Estonija će ugostiti samit Arraiolosa, skupine osnovane je 2003. na inicijativu portugalskog šefa države Jorgea Sampaioa, imenovane po mjestu u Portugalu gdje je održan prvi sastanak.