S druge strane, čak 68 posto ispitanika nema nikakvo povjerenje u sudstvo, a 6,3 posto ima određeni stupanj povjerenja, rezultati su istraživanja koje je Centar naručio od agencije Ipsos, a ona provela na uzorku od tisuću građana.
Rezultati su predstavljeni su na skupu Stanje u hrvatskom pravosuđu: Izvještaj o vladavini prava – kako dalje?, koji je održan u utorak u organizaciji Centra i Kuće ljudskih prava.
Građani općenito imaju slabo povjerenje u glavne države institucije, no pokazatelji za sudstvo su izrazito nepovoljniji pri čemu su samo političke stranke i Sabor ocijenjeni lošije, navodi Centar.
Manje od četvrtine građana vjeruje da su suci nepristrani
Istraživanje pokazuje da samo 23 posto građana vjeruje da su suci u Hrvatskoj nepristrani i da svoje odluke donose isključivo na temelju zakona. Nadalje, njih čak preko 70 posto smatra kako su suci podložni utjecaju lokalnih i nacionalnih političkih i ekonomskih elita. Istovremeno, njih više od 70 posto vjeruje da političari imaju značajan utjecaj na sudske odluke, što dodatno erodira povjerenje u sudski sustav.
Percepcija korupcije također je visoka, s preko 70 posto građana koji smatraju da su suci skloni korupcijskom ponašanju, dok samo 12 posto vjeruje u učinkovitost disciplinskih postupaka protiv sudaca.
Većina ispitanika smatra kako su sudovi u velikoj mjeri zatvoreni prema javnosti. Ova percepcija je izraženija među onima s iskustvom sa sucima u usporedbi s onima bez iskustva. Manje od 7 posto ispitanika smatra da su sudovi donekle otvoreni, a tek 1,1 posto da su potpuno otvoreni.
Unatoč činjenici da suci u Hrvatskoj uživaju garantirani položaj od izbora pa sve do umirovljenja, te da sve odluke o napredovanju i stegovnim postupcima donosi tijelo u kojem dominiraju suci, percepcija njihove nezavisnosti ostaje izrazito niska.
EK ocjenjuje Hrvatsku kroz "ružičaste naočale"
Odsustvo povjerenja u hrvatsko sudstvo izrazito je rašireno i ukazuje na potrebu za odlučnim i sustavnim promjenama. Poboljšanje povjerenja u sudstvo zahtijevat će dugoročne napore svih dionika – od Vlade i pravosudnih tijela, do Europske komisije i organizacija civilnog društva u Hrvatskoj, naglašava Centar.
Navodi i kako su neki panelisti rekli da je javno povjerenje u Hrvatskoj u pravosuđe niže nego u Poljskoj, Mađarskoj. Izražena je zabrinutost da Europska komisija ne čini dovoljno da se poboljša stanje u hrvatskom pravosuđu te da ocjenjuje Hrvatsku kroz „ružičaste naočale“.
Naglašena je ideja da pravosuđe mora biti otvoreno prema potrebama društva. Panelisti su naglasili da će biti veliki pomak, ako sve sudske presude od 1. siječnja 2025. godine budu objavljenje na internetu. Snimanje sudskih rasprava bi također omogućio da rasprave budu transparentnije i brže.