Saborske salone, sobe i hodnike resile su brojne umjetničke skulpture i slike, među njima i radovi Otona Ivekovića, jednog od utemeljitelja hrvatske moderne, čija su djela nadahnuta nacionalnom poviješću, zatim Otona Glihe, slikara Gromača, Jerolima Miše, Ivice Šiška itd.
Većina tih umjetnina, njih 94, u vlasništvu su četiri muzeja i HAZU-a, dok su u saborskom vlasništvu 43 umjetnine.
"Tijekom ljeta posuđene umjetnine vraćene su muzejima: Strossmayerovoj galeriji starih majstora HAZU-a, Muzeju suvremene umjetnosti, Hrvatskom povijesnom muzeju i Muzeju za umjetnost i obrt“, odgovorila je Hini saborska Služba za medije.
Što se tiče umjetnina u vlasništvu Sabora, namjera je što više njih prenijeti u nove prostore (vojarnu na Črnomercu gdje se Sabor seli za obnove), a ostatak pohraniti sukladno pravilima struke, dodala je Služba, ne otkrivajući gdje će to biti.
Hoće li u novom prostoru svoje mjesto naći i velika slika Proglašenje božićnog Ustava, rad Jadranke Fatur, biste velikana te portreti bivših predsjednika Sabora vidjet će se vrlo skoro, s obzirom da se približava datum za početak redovnog jesenskog zasjedanja Hrvatskog sabora.
Poznata je sudbina saborske biblioteke čije su se prostorije nalazile u prizemlju saborske zgrade blizu Kamenitih vrata.
"Saborska biblioteka, čiji fond broji nešto manje od 25 tisuća naslova, s dijelom fonda nalazi se u saborskoj zgradi u Demetrovoj ulici, dok je veći dio fonda pohranjen u prostoru Hrvatskog državnog arhiva“, navela je Služba za medije.