Jefferson i Payne gosti su 30. izdanja SFF-a, a za ukupni doprinos filmskoj umjetnosti obojici je dodijeljena nagrada Srce Sarajeva.
Publika je imala priliku vidjeti i neke od njihovih filmova pa tako i Jeffersonov redateljski prvijenac "Američka fikcija" koji je dobio čak pet ovogodišnjih nominacija za nagradu Oscar i osvojio onoga za najbolje adaptirani scenarij, a dobio je BAFTA-inu nagradu kritike.
Film je to koji na duhovit način propituje stereotipe kroz koje suvremena Amerika promatra i klasificira ljude, posebice kada je riječ o njihovoj rasnoj pripadnosti ili seksualnoj orijentaciji.
"Ponosan sam na ovaj film koji se uspješno natjecao s filmovima s puno većim budžetom", kazao je Jefferson u razgovoru s publikom.
Snimanje "Američke fikcije" stajalo je nešto manje od 10 milijuna dolara, a utemeljen je na romanu "Brisanje" Percivala Everetta i portretira afroameričkog pisca ogorčenog klišejima zbog načina na koji se promatra crnce u SAD-u, no na kraju i sam završi u raljama takvog poimanja odnosa u društvu.
"Osjetio sam kao da je ta knjiga pisana baš za mene", kazao je Jefferson potvrdivši kako je u scenarij na kojemu je radio četiri mjeseca ugradio i elemente iz osobnog života, posebice one koji tretiraju obiteljske odnose.
Pišući scenarij želio je problematizirati rasne ideje koje i danas imaju bitan utjecaj. U SAD-u rasizam postoji, kazao je, pa iz toga proistječu predrasude, uključujući to što znači biti crnac i što je "crnačka perspektiva" kada je riječ o odnosima u društvu. To je najčešće svedeno na pitanje ropstva ili života u crnačkim getima u gradovima, istaknuo je Jefferson.
Jefferson će glasati za Kamalu Harris
Kaže i kako je stanje u SAD-u sada "ludo", posebice u svjetlu predstojećih predsjedničkih izbora te da zemlja stoga očajno treba povratak "normalnosti" odnosno stanju u kojemu će ljudi biti u stanju razgovarati unatoč razlikama u stajalištima.
Najavio je kako će glasati za Kamalu Harris i uvjeren je kako ona ima dobre izglede za pobjedu.
Talent i upornost koji su potrebni da se prebrode strahovi od neuspjeha njegova su preporuka za one koji se bave filmskom umjetnošću.
Kaže kako je "veliki optimist" kada je riječ o budućnosti filmske industrije jer je puno ljudi koji su u njoj i odlučni su njegovati autentičnost i vjeruje kako će ta dimenzija prevladati čak i uz izazove kakve donosi umjetna inteligencija.
Payne preferira niskobudžetne filmove jer ne želi kontrolu
Novi film Alexandera Paynea "The Holdovers" ("Bartonova akademija") ove je godine dobio Oscara za najbolju sporednu žensku ulogu.
Kao potomak grčkih doseljenika Payne odrastao je u Nebraski, a studirao je povijest i španjolsku književnost na sveučilištu Stanford i magistrirao filmsku režiju na UCLA-i.
Njegovih osam dugometražnih filmova nominirano je za 24 nagrade Oscar, uključujući četiri nominacije za najbolji film i tri za najbolju režiju. Dva puta je osvojio nagradu za najbolji adaptirani scenarij.
"Kada osvojite Oscara to je dobro no dan poslije opet vam se valja vratiti na posao i pred vama je opet 'plavi ekran'", kazao je Payne u razgovoru sa sarajevskom publikom koja je ovoga puta imala priliku pogledati njegov kultni film "Stranputice" iz 2004. godine koji je dobio Oscar za najbolje adaptirani scenarij.
Payne nije ponudio nikakav magični recept za rad na filmu kao ni za pisanje scenarija, pojašnjavajući kako to jednostavno znači svakog dana uključiti kompjuter i uvijek početi iz početka i smišljati nove priče. Kombinirati komedije i drame, kako kaže, omiljeni mu je pristup jer te "smiješne drame ili dramske komedije", kako god ih kvalificirali, mogu puno toga pokazati.
Vječitim izazovom smatra precizno definiranje likova kako bi ih se oživjelo na filmu, a poručio je i kako se redatelji u radu s glumcima se bi trebali pretvarati nego jednostavno biti iskreni i otvoreni, uključujući tu i rad s velikim glumačkim zvijezdama.
Payne kaže kako redatelji kada uspostave "dobru kemiju" često odlučuju raditi uvijek s istim glumcima no osobno ne pripada takvom tipu redatelja i želi raditi s različitim ljudima.
Otkrio je i kako preferira niskobudžetne projekte.
"Manji budžet znači više slobode. Oni koji daju velike novce žele i puno kontrole i to mi se ne sviđa", kazao je.