Preseljenje ureda predsjednika i potpredsjednika Sabora, predsjednika odbora, klubova zastupnika, zastupnika te zaposlenika Stručne službe, bit će od 15. srpnja do 15. rujna, prema planu preseljenja, stoji u obavijesti koju je u petak zastupnicima odaslao tajnik Sabora Davor Orlović.
Obnova zgrade Sabora potrajat će dvije, tri godine
Službenici u uredima predsjednika i potpredsjednika Sabora te u radnim tijela, u dogovoru s nadređenim dužnosnicima, organiziraju premještaj službene dokumentacije i stvari za preseljenje na novu lokaciju.
Zaposlenici Stručne službe, koji zbog ograničenog uredskog prostora ne preseljavaju u HVU, u srpnju će preseliti u uredske prostore Hrvatskoga sabora u Demetrovoj 15.
Obavijest o broju ureda koji će biti privremeno dodijeljen na korištenje dužnosnicima /službenicima u HVU ili Demetrovoj 15, bit će Vam naknadno dostavljen na e-mail adresu, najavio je Orlović koji je zaposlenicima poslao uputu za pakiranje službene dokumentacije te informatičko- telekomunikacijske opreme.
Zgradu Hrvatskog sabora, koja ima status zaštićenog kulturnog dobra, nagrizao je 'zub vremena' i oštetili su je zagrebački i petrinjski potres u ožujku i prosincu 2020. i obnova joj je nužna. Procjena je da će ona potrajati dvije, tri godine, koliko će Sabor biti u gostima na HVU na Črnomercu.
Na početak obnove čekalo se poprilično, tom su kumovale složene procedure javne nabave, poništavanja javnog natječaja, odnosno odustajanja izabranog izvođača.
Do kraja 18. stoljeća nije bilo posebne zgrade za rad Sabora
Za izgled zgrade kakav danas poznajemo, a radi se o dvokatnom kompleksu na istočnoj strani Trga svetog Marka, zaslužni su projektanti Lav Kalda i Karlo Susan.
Naime, početkom 20. stoljeća postalo je jasno da Sabor i Zagrebačka županija, koju je Sabor pod svoj krov primio 60-ih godina 18. stoljeća, više ne mogu ‘stanovati’ u istoj palači, pa je je 1907. Kraljevska hrvatsko-slavonsko-dalmatinska vlada kupila stare jednokatnice na Markovom trgu te u Kamenitoj, Opatičkoj i Županijskoj ulici pa raspisala natječaj za projekt palače koja bi jedinstvenim pročeljem uklopila sve već postojeće kuće na toj parceli.
Kalda i Susan radove su završili 1911. tijekom koje je Zagrebačka županija prodala zgradu Saboru. Time se palača vratila svom prvotnom vlasniku koji ju je još 1731. kupio za svoje potrebe.
Zanimljiv je podatak da Sabor u Zagrebu zasjeda od 13. stoljeća, a da sve do kraja 18. stoljeća nije bilo posebne zgrade za njegov rad.
Tek 1731. kupljena je kuća na Markovu trgu koja se nalazila na mjestu današnje zgrade Sabora, a koja je te iste godine stradala u požaru.
Zbog dugotrajnog građenja i prepravki, zgrada Sabora mješavina je oblika i stilova gradnje u kojoj su vidljivi elementi klasicizma, neorenesanse i secesije, a zbog čega ona danas predstavlja značajan spomenik kulture.
U samostalnoj Hrvatskoj zgrada nikada nije ozbiljnije obnavljana, zahvati u njoj bili su skromni i parcijalni, mahom su se svodili na soboslikarske i parketarske radove, odnosno zamjenu dotrajalih parketa, prozorskih okvira, bojanje zidova.
Tek se nešto ozbiljnije, u ljeto 2018., radilo na 3. katu zgrade gdje je obnovljeno 13 ureda za službenike.
Manji dio saborske zgrade temeljito je obnovljen prije više od četvrt stoljeća kada je uređena sabornica, saloni na prvom i drugom katu, dio prostora u prizemlju, restoran i kafić. Ipak, velik dio zgrade ostao je izvan dohvata majstora.