Govoreći na Liderovom Financijsko-investicijskom forumu, Primorac je rekao da su Ministarstvo financija i Vlada prepoznali potrebu razvoja hrvatskog tržišta kapitala te smatraju da tu postoji značajan potencijal.
Lani je tako formirana radna skupina za izradu strateškog okvira za razvoj tržišta kapitala, koji bi do kraja ove godine trebao biti definiran i predstavljen. Nekoliko je elemenata gdje postoji mogućnost značajnog napretka, što se prije svega odnosi na mjere na strani ponude, uključujući povećanje broja uvrštenih dioničkih društava na burzi, a određeni izazovi postoje i u segmentu potražnje za vrijednosnim papirima, kao i u zakonodavnom i institucionalnom okviru, naveo je Primorac.
Neovisno o strategiji, kazao je ministar, država je značajne iskorake za razvoj tržišta, kao i podizanje financijske pismenosti, napravila izdavanjem narodnih obveznica i trezorskih zapisa,
Iako su to elementi koji neće biti presudni za dugoročni razvoj tržišta, Primorac je istaknuo da se uspjelo mobilizirati značajan dio štednje građana, pa tako i u jučer zaključenom izdanju trezoraca u kojem je od više od 31 tisuće građana prikupljeno gotovo 826 milijuna eura.
U srpnju bi trebala uslijediti izdanja trogodišnje i desetogodišnje obveznice - u trogodišnjem izdanju će moći izravno sudjelovati i građani, dok po Primorčevim riječima oko desetogodišnjeg izdanja postoje dvojbe, pa će ili sudjelovati u primarnoj emisiji ili imati mogućnost kupnje tih obveznica preko brokera.
Odaziv građana na dosadašnja izdanja državnih vrijednosnih papira je pokazao da potražnja postoji, a da je za značajnije aktiviranje građana u pogledu ulaganja na tržištu kapitala bilo potrebno poduzeti mjere na strani ponude, što je država i učinila, rekao je Primorac.
Depoziti građana oko 36 milijardi eura
Govoreći o depozitima građana u bankama, ministar je istaknuo da je taj "bazen i dalje poprilično velik", a riječ je o oko 36 milijardi eura.
Potrebno je naći načine da se ta štednja dominantnije aktivira, ne samo kroz izdanje državnih vrijednosnih papira, nego i primjerice municipalnih obveznica, dakle obveznica gradova i općina, a naposljetku i aktivacije na tržištu kapitala u smislu ulaganja u dionice, poručio je Primorac.
Rekao je da se o izlistavanju državnih tvrtki često raspravlja kroz vizuru potencijala za dugoročni razvoj tržišta kapitala, no smatra da to nije realno.
"Eventualni izlazak na tržište pojedinih državnih tvrtki ili pojedinih njihovih dijelova bi možda probudio interes građana u određenoj godini, no mi govorimo o dugoročnoj strategiji razvoja tržišta kapitala. Tu se može kreirati određeni momentum, međutim, to svakako ne bi rezultiralo kontinuiranim razvojem, a niti je potencijal i broj tih tvrtki koje bi se eventualno mogle staviti na tržište toliki da bi mogli svake godine imati inicijalne javne ponude", ocijenio je Primorac, podsjetivši i na neka ranija izdanja, poput dionica HT-a i Ine.
Gažić: Tržište kapitala doživjelo porast likvidnosti
Predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić je izjavila da je hrvatsko tržište kapitala prošle i ove godine doživjelo porast likvidnosti i općenito porast razine cijena.
"Tako da je tržišna kapitalizacija značajno porasla i s te strane možemo zaista biti zadovoljni", izjavila je.
Pozdravila je napore Ministarstva financija i drugih dionika oko izrade strategije razvoja tržišta kapitala "jer je nemoguće da burza tako velike korake i na strani ponude i potražnje napravi sama".
Direktorica Hrvatske udruge banaka (HUB) Tamara Perko je također pozdravila izradu nacionalne strategije, ocijenivši da su tržište kapitala i banke komplementarni, s obzirom i da s ciljem dostizanja EU-ovih klimatskih ciljeva postoje znatne potrebe za ulaganjima, što bankarski sektor ne može sam podržati, kako s aspekta volumena, tako i rizika.
Prema očekivanjima, Europska središnja banka (ESB) bi sutra trebala započeti sa spuštanjem kamatnih stopa, najvjerojatnije će to biti za 25 baznih bodova, no Perko kaže da u Hrvatskoj neće doći do značajnih promjena.
"Kao što smo u razdoblju rasta kamatnih stopa imali jedan od najsporijih prijenosa u EU, tako ne možemo očekivati ni da će sad u razdoblju pada kamatnih stopa taj prijenos biti brz", izjavila je Perko, podsjetivši da je rast kamatnih stopa na kredite u Hrvatskoj bio jedan od najblažih u Uniji.
Perko: Banke naknade nisu dizale "jako dugo vremena"
Odgovarajući na pitanje novinarke o rastu dobiti hrvatskih banaka u prvom kvartalu, Perko je istaknula da je to ponajviše rezultat prihoda od kamata na deponirane viškove likvidnosti kod HNB-a.
Upitana oko toga da banke najavljuju poskupljenje naknada za svoje usluge, Perko je izjavila da te naknade nisu podizane "jako dugo vremena".
"Napravili smo usporedbu s europskim tržištima i možemo reći da je kretanje bankarskih naknada u Hrvatskoj u skladu s kretanjem bankarskih naknada na tim tržištima"; kazala je Perko.
Po njenim riječima, banke moraju ulagati u digitalne trendove i sigurnost.
"Sva ta ulaganja zahtijevaju i podizanje naknada s bankarske strane. Ne odstupamo od prosjeka EU-a", ustvrdila je Perko.