Stotine milijuna ljudi u 27 zemalja EU-a imaju pravo glasa na izborima za Europski parlament koji počinju za tjedan dana.
Ovo su glavna pitanja koja utječu na odluke birača.
Ruska invazija na Ukrajinu
Ruski predsjednik Vladimir Putin invazijom na Ukrajinu uništio je sigurnosni konsenzus koji je vladao u Europi poslije hladnog rata.
EU je u odgovoru na invaziju nametnuo višestruke sankcije Rusiji, a Ukrajini uputio milijarde eura financijske i vojne pomoći.
Ekonomska i vojna potpora Ukrajini i dalje je popularna u EU, prema anketi Eurobarometra provedenoj prije otprilike tri mjeseca.
Oko 70 posto ispitanika odobrava financijsku pomoć Ukrajini, a 60 posto u oružju. Još i više, 83 posto, podržava zbrinjavanje ukrajinskih izbjeglica, kojih je više od četiri milijuna u EU-u.
Dio europskih zemalja znatno je povećao svoje proračune za obranu, što je izravna posljedica ruske invazije. Istraživanje Europskog parlamenta provedeno u cijeloj EU u travnju pokazalo je da 31% ispitanika želi da se o obrani i sigurnosti govori tijekom izborne kampanje.
Troškovi života
Ekonomske posljedice ukrajinskog rata na cijene energije i hrane u posljednjih nekoliko godina bile su goleme, što je potaknulo inflaciju.
Otprilike 31 posto ljudi ispitanih tri mjeseca prije izbora želi da EU podrži njihovo nacionalno gospodarstvo, dok ih 33 posto želi da se EU uhvati u koštac sa siromaštvom.
Europska središnja banka (ECB) od srpnja 2022. nekoliko je puta podizala kamatne stope kako bi suzbila inflaciju, koja je porasla na rekordne razine. To je zajmoprimce stavilo pod pritisak dok je u isto vrijeme visoka inflacija izjedala ušteđevinu ljudi.
Predviđa se da će inflacija 2024. pasti na 2,7%, no unatoč tome poboljšanju glasači su i dalje zabrinuti zbog troškova života.
Cijene hrane visoko su na tom popisu: na primjer, u rujnu 2023. cijena maslinovog ulja bila je 75 posto viša nego u siječnju 2021.
Klimatske promjene
Na izborima za Europski parlament 2019. lijevi i desni centar prepustili su dio glasova liberalima, krajnjoj desnici i strankama koje su vodile kampanju za strožu klimatsku i ekološku politiku.
To je dovelo do toga da je EU krenuo s velikim klimatskim inicijativama, uključujući europski zakon o klimi iz 2021. koji je ostvarenje nulte emisije stakleničkih plinova do 2050. učinio pravno obvezujućim.
Dok javnost i dalje želi djelovanje u vezi s klimom, pokazuje to potpora od 27% prema anketi Eurobarometra, stranke će možda oklijevati da se obvežu na nove klimatske politike jer glasači ipak daju prednost gospodarstvu i obrani. Uz to, godinu su obilježili i veliki prosvjedi poljoprivrednika nezadovoljnih teretom koji im nameće zeleni plan.
Migracije
Pitanje migranata i azilanata uvijek je aktualno na europskim izborima jer izaziva podjele i zabrinutost javnosti.
Na razini EU-a 24 posto građana želi da pitanje migracija i azila nude važna tema na europskim izborima u prosjeku je u cijeloj, a najveća je na Malti, u Nizozemskoj i Irskoj s 50, 48 i 42 posto.
Broj ljudi koji je prešao granice EU-a bez valjanih dokumenata dosegao je 2023. gotovo 380.000, što je najviše od 2016. godine. Posljedično, i zahtjevi za azil najviši su u posljednjih sedam godina.
Više od 1,14 milijuna ljudi podnijelo je takav zahtjev 2023., što je najviše od izbjegličke krize 2015.-2016.
U Uniji je također, u okviru zasebnog programa EU-a, smješteno 4,2 milijuna ljudi koji su pobjegli od rata u Ukrajini.
Stranke lijevog i desnog centra u svojim su kampanjama istaknule opsežnu reformu migracijskih pravila pod nazivom Pakt o migracijama i azilu.
No krajnje desne nacionalističke stranke uhvatile su se za to pitanje u svojim kampanjama i kažu da to neće riješiti problem.
Krajnja desnica
Uspon stranaka krajnje desnice u anketama postao je izborno pitanje samo po sebi.
Međutim, krajnja desnica nije homogena i nije jasno dijele li stranke dovoljno zajedničkih točaka kako bi zapravo surađivale unutar jedne od političkih grupacija Europskog parlamenta.
Na primjer, skupina Identitet i demokracija (ID) nedavno je izbacila njemačku Alternativu za Njemačku (AfD) iz svoga kluba zastupnika, dijelom i zbog kontroverznih izjava glavnog kandidata AfD-a na izborima koji je relativizirao nacističke SS postrojbe.