Glavak je na konferenciji za medije navela procjene da će godišnje globalni trošak kibernetičkog kriminala od 2023. do 2028. porasti za 5,7 trilijuna američkih dolara, odnosno za gotovo 70 posto. Pritom je u EU trošak od kibernetičkog kriminala procijenjen na više od 130 milijardi eura.
Kao akteri napada na kibernetičku sigurnost detektirane su zemlje poput Rusije, Kine i Sjeverne Koreje. U porastu su i tzv. nedržavni aktera poput internet aktivista te organiziranih kibernetičkih kriminalnih mreža koji se bave kibernetičkom špijunažom, operacijama utjecaja, dezinformacijama u svim oblicima, dezinformacijskim kampanjama. Cilj im je destabilizacija društva i demokratskih procesa. Najčešća meta tih napada u 2023. bili su pojedinci, zdravstveni i javni sektor te digitalna infrastruktura.
Po podacima Eurobarometra u Hrvatskoj 68 posto građana smatra da je posljednjih sedam dana bilo izloženo nekom obliku dezinformiranja, navela je Glavak.
U EU se devet godina provode mjerenja izloženosti dezinformiranju koja pokazuju da su građani svakodnevno izloženi sa najmanje pet dezinformacija, a da toga nisu bili svjesni. Stoga Glavak ključnim smatra suradnju između država članica, ulaganje u edukaciju građana, podizanje svijesti o važnosti kibernetičke sigurnosti te medijske pismenosti.
Tomislav Sokol upozorio je na destabilizirajuće djelovanje Srbije u našem okruženju. Podsjetio je da je bio član Delegacije Europskog parlamenta za odnose sa Crnom Gorom te se moglo vidjeti hibridno djelovanje Srbije i pokušaj širenja srpskog utjecaja u toj zemlji kroz medije, političke stranke i slično.
"Nažalost taj utjecaj Srbije u Crnoj Gori je sve jači i to definitivno ne pridonosi stabilizaciji cijelog ovog prostora", rekao je. Hrvatska stoga mora razmišljati kako da ojača vlastitu poziciju kroz jačanje vojske.
Sokol je istaknuo i važnost energetske sigurnosti podsjetivši kako, da je bilo po SDP-u, Hrvatska nikada ne bi izgradila LNG terminal.