"Ne mogu se ne osvrnuti na činjenicu da izvješće o radu za 2021. razmatramo u 2024. i preporučujemo Saboru, čiji sam opunomoćenik, da se izvješće raspravlja u godini predaje kako bi se na najbolji mogući način sagledao položaj, prava i način ostvarivanja prava osoba s invaliditetom", poručio je Jurišić predstavljajući izvješće iz vremena dok je na čelu te institucije bila Anka Slonjšak, koja je u rujnu prošle godine razriješena dužnosti na osobni zahtjev.
Istaknuo je kako je u RH na dan 9. ožujka 2022., kada se podnosio izvještaj, bilo 612.212 osoba s invaliditetom, od čega je 11.694 bilo zaposleno. Naveo je kako su najviše pritužbi dobili zbog nepoštivanja njihovih prava u područjima socijalne zaštite, zapošljavanja i rada, pristupačnosti i mobilnosti, mirovinskog i zdravstvenog sustava, obrazovanja, života u zajednici, suzbijanja nasilja, sporta...
"Najčešća obraćanja, 20 posto od ukupno zaprimljenih, odnosila su se na područje pristupa socijalnim naknadama i stambenom zbrinjavanju. Iz sadržaja pritužbi mogu se uočiti najveći problemi s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom, a to je prvenstveno siromaštvo, tadašnji niski iznosi socijalnih naknada, nemogućnost podmirivanja osnovnih životnih troškova, hrane i režija, financiranja školovanja djece, nedostupnost socijalnih usluga", kazao je Jurišić.
Osobama s invaliditetom i autizmom krše se temeljna ljudska prava
Naglasio je kako nužnost života u ustanovi zbog nedostatka usluga predstavlja kršenje temeljnog ljudskog prava na smještaj i životu vlastitom domu, koji se podrazumijeva za sve građane, imali oni invaliditet ili ne, kao i da se krše temeljna ljudska prava osoba s autizmom.
Brojne pritužbe odnosile su na nepristupačan javni prijevoz, neprilagođene kolodvore za kretanje osoba s invaliditetom, kao i područja stambenih zgrada, javnih površina, mnogih institucija...
Gotovo 67 posto osoba s invaliditetom nema završenu osnovnu školu, a tek manje od jedan posto je visoko obrazovano, naveo je Jurišić upozorivši na diskriminaciju koja započinje već u ustanovama predškolskog obrazovanja, nastavlja se i kasnije, a odnosi se na isključivanje djece s poteškoćama iz redovnih odgojno-obrazovnih ustanova.
"Ne možemo biti zadovoljni postignutim", rekao je.
Orešković: Očito su osobe s invaliditetom zadnja rupa na svirali
Očito su osobe s invaliditetom zadnja rupa na svirali, ustvrdila je zastupnica Dalija Orešković u ime Kluba HSS-a, GLAS-a i DO SIP-a osvrćući se na činjenicu da ovo izvješće raspravljaju tek sada.
"Od preko 600.000 osoba s invaliditetom, samo je nešto malo više od 11.000 njih bilo u statusu zaposlenih. Toliko o inkluzivnosti", istaknula je.
HDZ-ove Ljubica Lukačić i Danica Baričević podsjetile su da je Vlada prošle godine donijela niz zakonskih rješenja koja poboljšavaju prava osoba s invaliditetom.
"Prvi put u povijesti se ova Vlada temeljito uhvatila u koštac rješavanja problema osoba s invaliditetom", rekla je Baričević.
Lukačić je pohvalila Vladu zbog konačnog uvođenja inkluzivnog dodatka i uređenja pitanja osobne asistencije.
Iako su se naknade povećale 2022. godine, one nisu dovoljne i ne podmiruju troškove života zbog inflacije, istaknula je Martina Vlašić Iljkić u ime Kluba SDP-a dodavši kako se ni zakoni ne donose u konsenzusu sa svim korisničkim skupinama. Problematizirala je i vrlo mali broj zaposlenih osoba s invaliditetom u ministarstvima i državnim tijelima ocijenivši to poražavajućem.
"Potrebno je omogućiti osobama s invaliditetom rad na pola radna vremena, a plaću za puno radno vrijeme", predložila je.
Kritike vladajućima zbog rasprave o izvješću iz 2021. tek u 2024. godini uputila je i zastupnica Možemo Dušica Radojčić. Smatra da stanje ljudskih prava osoba s invaliditetom ni danas nije na zadovoljavajućoj razini i da se ništa nije promijenilo od razdoblja izvješća.
Potpredsjednik Sabora Furio Radin u 19,30 sati je zaustavio raspravu i najavio kako će se nastaviti sutra.