Od 2014. do 2022. prijavljeno je 14 milijardi eura "nepravilno" potrošenog novca, izračunali su revizori, podsjetivši da je njegov povrat "ključni element financijskog integriteta EU i njegovog sustava unutarnje kontrole".
„Povrat” podrazumijeva zahtjev Europske komisije da se novac u cijelosti ili djelomično vrati ako se naknadno utvrdi da njegov korisnik nije poštovao odredbe o isplati.
Taj postupak često dugo traje, upozoravaju revizori, utvrdivši da Komisija obično izdaje nalog i do dvije godine nakon završetka financiranih aktivnosti.
U jedan do osam posto slučajeva Bruxelles jednostavno odustaje, naglašavaju.
Prema godišnjem izvješću Europskog revizorskog suda za 2022., vrijednost nepravilno potrošenog novca porasla je u 2022. godini na 4,2 posto proračuna EU-a, s tri posto u 2021. godini.
Proračunska potrošnja u EU dosegnula je u 2022. godini 196 milijardi eura, a kada se uključe isplate iz fonda za oporavak i otpornost, iznos se penje za 243,3 milijarde eura, navode revizori.
Najviše novca usmjereno je u 2022. u "koheziju, otpornost i vrijednosti", ukupno 79,1 milijarda eura. Slijede "prirodni resursi i okoliš" s isplaćene 58,3 milijarde eura i "jedinstveno tržište, inovacije i digitalno" s 25,2 milijarde eura.
Najveći problemi utvrđeni su u potrošnji na "koheziju, otpornost i vrijednosti", s udjelom u stopi nepravilno potrošenog novca od 2,5 postotnih bodova, navode revizori.
Europska komisija izravno isplaćuje samo petinu proračunskog novca, a 10 posto doznačuje preko međunarodnih organizacija ili trećih zemalja. Preostalim novcem Komisija upravlja zajedno sa zemljama-članicama.