Eurozastupnici su s 565 glasova za, 37 protiv i 29 suzdržanih na posljednjoj plenarnoj sjednici ovog saziva Parlamenta u Strasbourgu potvrdili dogovor s Vijećem EU-a o ažuriranim smjernicama za transeuropsku prometnu mrežu (TEN-T) koje sada uključuju više prometnih pravaca i čvorišta u Hrvatskoj. Novi europski plan razvoja prometne mreže tako sada Hrvatskoj omogućuje povlačenje EU sredstava za obnovu i i izgradnju svoje željezničke mreže i više luka.
Usvojena Uredba o transeuropskoj prometnoj mreži Hrvatsku tako smješta na četiri europska koridora.
U Hrvatskoj je do sada u europske prometne koridore bila uključena samo prometna veza Zagreba i luke Rijeka, no nove smjernice sada uključuju i luke Split i Ploče, ličku prugu i regionalne željeznice u unutrašnjosti, zračne luke i drugu infrastrukturu.
Hrvatski eurozastupnik Valter Flego je kao član Odbora za promet i turizam u konačnom tekstu pridonio s više amandmana i ističe kako je sada odgovornost na Hrvatskoj da pripremi projekte i iskoristi sredstva koja su joj na raspolaganju.
"Loptica je sada definitivno na izvršnoj vlasti, na operativi, na Hrvatskim željeznicama, na lukama, na zračnim lukama, na hrvatskoj vladi u konačnici, koja je to u zadnje vrijeme, moram reći, i razumjela, ali još konkretnih rezultata ne vidimo u praksi", ocijenio je Flego u razgovoru za Hinu.
"Ono što ja radim ovdje pet godina, stvaram preduvjete da sutra neka vlada može ozbiljno crpiti ta sredstva i pripremati se da ispravi sve propušteno u proteklih X godina. No nemojmo plakati za prolivenim mlijekom, 2050. je bliža nego što izgleda i do tada se možemo biti bar približiti onome što se u Europi radi sa željeznicama i kako se putuje. Ali i u svim vidovima transporta, odnosno prometa", dodaje.
Prema dosadašnjoj uredbi Hrvatska je bila uključena u Mediteranski koridor, koji uključuje željezničko-cestovni pravac od Rijeke preko Zagreba do granice s Mađarskom i Slovenijom te na riječni Rajna-Dunav koridor (dionice Dunava i Save, s lukama Vukovar i Slavonski Brod) a revidiranom uredbom Hrvatska je sada pozicionirana na dodatna dva koridora: Baltičko more – Jadransko more i Zapadni Balkan – Istočno Sredozemlje.
Hrvatska sada ima priliku koristiti sredstva Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), za koji je u ovom programskom razdoblju do 2027. godine namijenjeno 25,8 milijardi eura, a cilj EU-a je da do 2050. završi svoje velike prometne projekte. Usklađivanje nacionalnih planova sa ciljevima uredbe bit će uvjet za povlačenje sredstava iz EU fondova.
"Da ta sredstva iznose i 50 milijardi, mi ih danas nažalost ne stignemo potrošiti jer nemamo spremnih projekata. Ne bih prebacivao krivicu ili gledao koliko je to para, nego bih gledao da li smo mi spremni i za koje projekte uzeti novac, a ja tvrdim da nismo. To je jasno, a govorimo od 26 milijardi na razine Europe. Ako mi ne budemo spremni, biće vjerojatno neke druge države", napominje Flego.
Hrvatske pruge bit će i europska tema
Novom uredbom koja širi europsku prometnu mrežu razvoj prometnih pravaca u Hrvatskoj više neće biti samo unutarnje pitanje nego i tema u Europskoj uniji, ističe Flego.
"Europa je počela gledati cijelu sliku i neće više toliko prepuštati državama, članicama da same diktiraju dinamiku, jer se često nešto stavlja u ladicu i odgađa. Još u srednjoj školi slušali smo kako će biti izgrađena veza Rijeka-Zagreb, o nizinskoj pruzi i puno takvih priča. Sada to više nije samo Hrvatska ili nečija druga tema, već je to zajednička europska tema gdje onda postoje europski koordinatori koji će pratiti realizaciju određenog koridora zbog interesa drugih država ili Europe u cjelini", upozorava.
IDS-ov eurozastupnik ocjenjuje kako je to "dobar, novi alat kontrole Europske unije".
"To mi daje nadu da će sada biti drugačije nego do sada, kada je radi nekih partikularnih interesa netko mogao ignorirati neku drugu državu. Imamo primjer Slovenije kojoj nikako nije bio prioritet spoja s Hrvatskom, iz različitih razloga. Od veze preko Maribora de facto oni imaju jako malo, a njihov je interes da se sve mora usmjeravati na Ljubljanu. To je nešto što se ovim koridorima mijenja, pa se sukladno tim i vrstama koridora, da li je to produženi ili sveobuhvatni, definiraju i godine realizacije", kaže Flego. "To će se sada i pratiti i stiskati države članice da preuzete obveze i realiziraju", dodaje.
Hrvatska će "profitirati"
"Mnoge naše luke će profitirati, što je jako dobro, a i Hrvatska u cjelini. No ako mi nemamo jasne prioritete i projekte, onda će novac otići negdje drugdje", kaže Flego i napominje kako se novom uredbom Istra može riješiti problem prometne izolacije.
"Ovdje vidim izuzetno puno stvari učinjenih za Istru, a reći ću i za Rijeku. I mislim da je to najveća dobrobit tog ovoga dokumenta. Na ovaj način otvaraju se ozbiljne mogućnosti za početi raditi studije i projekte onoga o čemu slušam od kad sam živ. I željezničkog tunela kroz Učku, i Novog Krčkog mosta, i konačno da se riješi i ta pruga Rijeka-Zagreb, Spoje naše prometnice i sa slovenskim mrežama, ali i da se dalje ulaže u luke, u lučke uprave, u lukobrane, u zračne luke. Dakle sve je to sada na tanjuru", ističe Flego.
To je od enormne važnosti za turizam, za stanovništvo, za gospodarstvo, ocjenjuje i dodaje kao je to po njemu "uvjerljivo najvažniji dokument kojeg smo radili u Odboru za transport i turizam", naglasio je Flego u razgovoru za Hinu.
U priopćenju nakon glasanja Flego je istaknuo kako "danas vidimo koliko je važno imati svog predstavnika u Europskom parlamentu".
"To nije neka tamo daleka europska politika, to je jedna od najvažnijih politika za svaku zemlju članicu, posebice za Hrvatsku, koja je u mnogočemu na tom prometnom polju na samom začelju. Zaista se nadam da će buduća Vlada RH ubaciti u šestu brzinu i ne dozvoliti da nam europski novci umaknu. U narednim godinama možemo napraviti čuda!", stoji u priopćenju.