"Na temelju kojeg članka Ustava Ustavni sud može bilo kome zabraniti da bude mandatar i predsjednik Vlade, ako u tome trenutku više nema nespojivu funkciju, odnosno ako je dao ostavku. Koliko traje ta zabrana, mjesec, dva ili pola godine, da Milanović bude premijer ili nositelj bilo koje javne funkcije, nakon što da ostavku na dužnost predsjednika Republike i je li to možda zauvijek", upitala je Benčić na konferenciji za novinare.
Upozorila je kako nikada do sada nismo imali situaciju u kojoj se Ustavni sud uplitao u proces stvaranja većine i da je evidentno "izabrao tim za koji igra", u trenutku kada imamo pat poziciju i još uvijek ne znamo tko će sastaviti Vladu.
Podsjetila je da su Ustavni sud pozvali, kad su predali izborne liste za izbore, da sve ocjene o regularnosti kampanje mora izreći najkasnije dan prije izbora u utorak, 16. travnja, odnosno na dan izborne šutnje, jer da će se sve što kažu naknadno, nakon objave izbornih rezultata moći smatrati izravnim u miješanjem u proces formiranja većine.
"Nažalost Ustavni sud je učinio upravo to, jer njegov predsjednik dao ocjenu da se predsjednik Republike u kampanji ponašao kao kandidat i prekršio njihovo upozorenje, no da njegovo ponašanje nije imalo presudan utjecaj i da stoge neće poništiti izbore", rekla je Benčić.
Nemoguće je ne pomisliti da je takvo priopćenje Ustavnog suda izravno proizašlo iz panike u redovima HDZ-a da gube vlast, ustvrdila je Benčić dodavši kako Sud nije bio vjerodostojan i dosljedan u ocjenjivanju izbornog procesa.
Mandatar je, kazala je, onaj koji nosi 76 potpisa i time dokazuje da ima većinu za Vladu i da će biti budući predsjednik Vlade, pa je bilo dovoljno reći da Milanović ne može biti mandatar dok je predsjednik Republike, ali nakon ostavke svakako može, ocijenila je. Stoga je upitala što ako je netko drugi mandatar i taj koji sastavi Vladu dade ostavku za mjesec dana te saborska većina izabere Zorana Milanovića za mandatara, da li i tada ne smije biti predsjednik Vlade.
Upozorila je na nedosljednost Ustavnog suda tijekom izbora, koji je podržao "nakaradne" izborne jedinice kod ocjene ustavnosti a rezultat toga je da HDZ-ov mandat košta 12.000 glasova, Fokusov 48.000, a madat Možemo! 18.000 glasova. "Je li to glas koji vrijedi jednako i je li to jednaka i fer utakmica za sve sudionike izbora", upitala je Benčić.
Nisu se oglasili, iako ime je to u nadležnosti zbog regularnosti izbora, ni kada se na izborni dan ustanovilo da ljudi s važećim osobnim iskaznicama nisu na popisu birača pa mnogi nisu ostvarili svoje pravo glasa jer su morali ići po posebne tzv. plave plave potvrde, navela je Benčić.