"Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman ne bi potpisao Daytonski mirovni sporazum da je znao da se Washingtonski neće uvažiti i da će Hrvati biti izigrani", rekao je Tolj za Televiziju HercegBosne. On se nalazi na drugome mjestu liste koju predvodi general Ljubo Ćesić Rojs u XI. Izbornoj jedinici.
Po njegovim riječima Hrvatska danas, kao članica NATO-a, EU-a i kao saveznica SAD-a, može pomoći da se spriječi uzurpiranje hrvatske pozicije u Predsjedništvu BiH, gdje je u četiri navrata glasovima bošnjačkih birača kao hrvatski predstavnik izabran Željko Komšić.
"Za to sam da, ako ne bude nikako išlo u BiH, da se vratimo na postavke Herceg-Bosne. Morat ćemo to uraditi ili se pomiriti da smo sve izgubili", istaknuo je general Tolj.
Hrvatska zajednica HercegBosna utemeljena je 18. studenog 1991. godine u Grudama na dan pada Vukovara kako bi se Hrvati u Bosni i Hercegovini obranili od agresija JNA i srpske strane.
U kolovozu 1993. godine prerasla je u Hrvatsku Republiku HercegBosnu te je bila hrvatska teritorijalna i administrativna jedinica unutar BiH.
Washtingtonskim mirovnim sporazumom o uspostavi Federacije BiH iz ožujka 1994., kojemu su sponzori bili SAD, Hrvatska i Turska, HercegBosna je postala sastavni dio hrvatsko-bošnjačke Federacije BiH.
Presudom Haaškoga tribunala za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije iz 2017. dio vodstva HercegBosne proglašen je krivim za udruženi zločinački pothvat etničkog čišćenja Bošnjaka i pripajanja dijela bosanskohercegovačkog teritorija Republici Hrvatskoj u što je, prema navodima presuda, bio umiješan i hrvatski državni vrh predvođen predsjednikom Franjom Tuđmanom.
General Tolj ocijenio je nedopustivim dio presude o udruženom zločinačkom pothvatu navodeći kako su Hrvatska i Hrvati u BiH trebali pokrenuti reviziju.