Potrebno je osloboditi potencijal Hrvatske da bismo živjeli kako možemo i vjerujemo u potencijale i ljude naše zemlje, istaknuo je Vidović dodavši da to mogu učiniti zajedno sa koalicijskim partnerima Hrvatskim laburistima - Strankom rada, Demokratima, IDS-om, Primorsko-goranskim savezom i platformom Sjever.
Ustvrdio je da je Hrvatska premrežena klijentelizmom i jednopartijskim sustavom koji je zamijenio bivši, ali sada u u pluralnoj demokraciji i ortačkim kapitalizmom zbog kojih je iselilo više od 400.000 hrvatskih građana.
To je alarm za uzbunu koji traži promjenu političke paradigme, jer zemlja na dosadašnji način više ne može funkcionirati i prijeti joj demografski slom. Potrebna nam je vizija strateškog razvoja, jer bez nje neće biti moguće postići socijalnu koheziju, naglasio je Vidović.
Prioritetnim je označio razvoj gospodarstva, budući se u Hrvatskoj više gotovo ništa ne proizvodi, rast BDP-a na razini između 5 i 10 posto godišnje, odnosno da bi trebao porasti na razinu 90 posto prosjeka BDP-a EU.
Plaće bi trebale rasti iznad stope rasta BDP-a da bi se ljudi zadržali u RH i treba podići neoporezivi dio kako bi se povećala kupovna moć, a minimalnu plaću podići na razinu 60 posto prosječne, smatra Vidović.
Založio se za manje oporezivanje rada, a veće rentnih primanja i luksuza, smanjenje porezna na nekretnine u kojima se živi i oslobađanje oporezivanja na reinvestiranu dobit te za razbijanje koncentracije moći u bankama i medijima.
Dugogodišnji sindikalni čelnik Vilim Ribić ustvrdio je da su u Hrvatskoj jedino Socijaldemokrati istinska lijeva oporba upozorivši da nejednakost razara društvo i da se to mora mijenjati, a da iseljavanje ima brojne uzroke među kojima su položaj radnika i građana te nemogućnost ostvarivanja prava pred institucijama.
Sustav plaća je nepodnošljiv, a reforma odrađena traljavo i ispolitizirano, drži Ribić te poziva građane da glas daju Socijaldemokratima.
O problemu najugroženije društvene skupine, umirovljenicima govorila je Aleksandra Biškupec Šević upozorivši da je RH po tome na dnu EU te najavila da će, dobiju li povjerenje, povećati mirovine za 30 posto kako bi prosječna bila 722 eura. Smatra da za to ima mogućnosti, jer se za mirovine izdvaja 9,23 posto BDP-a , a prosjek EU jer 12,5 posto BDP-a.
Predstavljen je i dio programa koji se odnosi na antikorupcijske mjere, obrazovanje, zdravstvo, sport i kulturu.