Nakon niza godina u Arsenalu Hrvatski paviljon smjestit će se u novom prostoru, u četvrti Cannaregio – Fondamente Nove, a bit će otvoren 19. travnja, dan prije otvorenja Bijenala koji će trajati do 24. studenoga, najavljeno je u utorak na konferenciji za novinare.
Okupivši velik broj međunarodnih umjetnica i umjetnika koji žive izvan svojih domovina "kao stranci", hrvatska umjetnica s britanskom adresom tim projektom odgovorila je ovogodišnjoj temi Bijenala "Stranci posvuda" kustosa Adriana Pedrose.
Povjerenica hrvatskog nastupa Antonia Majača rekla je da je Horvat osmislila strukturu razmjene između sebe i velike grupe prijatelja, umjetnika i umjetnica koji su, kao i ona, stranci u mjestima gdje žive.
Svakog od njih zamolila je da crtežom ili dvodimenzionalnim radom prikažu svoje iskustvo života u dijaspori, pošalju joj te radove, a u zamjenu će im ona poslati svoj novi rad koji nastaje za vrijeme Bijenala. Potom će ga oni privremeno izložiti u svojim sredinama koje ne moraju biti konvencionalni izložbeni prostori, već njihov prozor, oglasna ploča i slično.
Radovi se šalju bez uobičajenih transportnih mreža, ponekad i putem nepoznatih osoba, kontakata s društvenih mreža, 'iz ruke u ruku'. Dodatno, umjetnici koji šalju svoje radove, kao što to prakticiraju klasični dostavljači, fotografiraju trenutak primopredaje i šalju joj tu fotografiju, a ona će pratiti putovanje svake pošiljke.
"Iako iskustvo života u dijaspori nije antropološki univerzalno i razlikuje se od konteksta do konteksta, postoje zajednički srodni alati i taktike preživljavanja u svakodnevnom životu određenom stanjima nesigurne pripadnosti", ustvrdila je Majača.
Umjetnica u svom radu često koristi 'priručna sredstva' iz naslova, s pronađenim predmetima ostacima urbanih i industrijskih procesa ili njenih prethodnih projekata.
"Radim s onim što mi je pri ruci, to je bitno obilježje ovog projekta, kao i oslanjanje na ekonomičnost sredstava, pronalaženje improviziranih rješenja. Zanimaju me strategije povezane s uvjetima oskudice i neimaštine, kako se s malo stvari može napraviti puno", napomenula je.
Slanje pošiljaka 'nekome preko nekoga' praksa je prepoznata kao jedno od obilježja života u dijaspori. "Meni je bitno da se povijesno etablirani način improviziranog transporta koji nastaje iz određene društvene raspršenosti, migracija i raseljavanja ovdje relocira u drugi kontekst, iz konteksta svakodnevnice u kontekst suvremene umjetnosti", istaknula je Horvat.
Horvat kaže da joj je najvažnije u projektu što razmjena tih radova postaje katalizator susreta, pitanje dijeljenja prostora i pripadanja, koja su ujedno društvena i politička pitanja. "Rad se temelji na ideji prijateljstva i povjerenja, prevladavanju prepreka zahvaljujući dobroj volji i velikodušnosti drugih ljudi", naglasila je.
U prvom planu su prijateljstvo, solidarnost, podrška
Kaže da to jest prijedlog za Hrvatski paviljon, ali njegova logika ne slijedi kategorije nacionalnog identiteta i pripadnosti, već on postaje mjesto susreta gdje je u prvom planu upravo prijateljstvo, gradi se na solidarnosti i uzajamnoj podršci kao načelima koje ljude spajaju i drže zajedno.
Pozive na sudjelovanje počela je slati od početka siječnja ove godine na 170 adresa, dosad ih je pristalo sudjelovati njih 158, pristiglo je 15 radova, a 20-ak ih je na putu.
"Realizacija projekta u potpunosti ovisi o tome hoće li umjetnici prihvatiti moj poziv, hoće li pronaći kurire, no upravo zato što je to krhka propozicija ona je i najsnažnija, jer na kraju dana jedino se možemo osloniti na druge, pa ovaj projekt utjelovljuje vjeru u snagu i postojanost tih veza", poručila je.
Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija, rekla je kako je nastup Hrvatske na Bijenalu financijski i produkcijski najzahtjevniji međunarodni projekt koji Ministarstvo kulture i medija realizira s brojnim partnerima.
Ministarstvo je osiguralo nešto više od 330 tisuća eura, što uključuje produkcije troškove i troškove prostora, jer Hrvatska nema svoj paviljon i svake godine, napomenula je, ulazimo u neizvjesnu borbu za odgovarajući prostor.
Vesna Meštrić, članica Povjerenstva i ravnateljica Muzeja suvremene umjetnosti gdje se održala konferencija, rekla je kako se na javni poziv prijavilo 12 iznimno kvalitetnih projekata, pa odluku nije bilo lako donijeti, no vjeruje da će odabrani projekt biti iznimno uspješan.
Nevena Tudor Perković, ravnateljica Uprave za razvoj kulture i umjetnosti Ministarstva ocijenila je da su umjetnica i kustosica odlično odgovorile na temu i vjeruje da biti zapaženi, da će sam projekt svojom prirodom privući posjetitelje koji neće biti tipični venecijanski posjetitelji koji samo projure, nego će naći vrijeme i posvetiti ga razumijevanju i komunikaciji s njime.
Projekt provodi Apoteka – Prostor za suvremenu umjetnost iz Vodnjana, a pratit će ga publikacije koje će biti dostupne besplatno u izložbenom prostoru Hrvatskog paviljona tijekom Venecijanskog bijenala.