Nova pravila zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) za razdoblje od 2023. do 2027. nametnula su poljoprivrednicima niz pravila usmjerenih na zaštitu prirode i bioraznolikosti bez kojih ne mogu dobiti subvencije iz europskog proračuna.
Novim prijedlogom sada se želi ublažiti neke od tih uvjeta, a neke i ukinuti.
O prijedlozima će vrlo brzo raspravljati Vijeće za poljoprivredu, na svom sljedećem sastanku 26. ožujka. Promjenu pravila moraju odobriti Vijeće, odnosno države članice i Europski parlament.
“Cilj je dodatno olakšati administrativni teret, omogućiti poljoprivrednicima i državama članicama više fleksibilnosti u ispunjavanju određenih uvjeta, a da se pritom ne smanjuju ekološke ambicije”, izjavila je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.
“Šaljemo jasnu poruku da se poljoprivredna politika prilagođava promjenjivoj stvarnosti dok ostaje usredotočena na ključni prioritet zaštite okoliša i prilagodbe klimatskim promjenama”, dodala je predsjednica Komisije.
Komisija, između ostaloga, predlaže da se gospodarstva manja od 10 hektara izuzmu od kontrola i kažnjavanja u pogledu ekoloških uvjeta.
Oko 65 posto korisnika europske poljoprivredne politike ima manje od 10 hektara, ali na njih otpada samo 9,6 posto ukupne obradive površine u EU-u.
Jedan od uvjeta protiv kojeg su se poljoprivrednici najviše bunili bio je da se najmanje četiri posto obradivog zemljišta ostavi neobrađenim ili kao neproduktivne površine (živice, šumarci, ribnjaci itd.).
Prema novim prijedlozima to više neće biti obvezno, znači neće biti kažnjavanja onih koji ne ispunjavaju taj uvjet, ali će se zauzvrat poticati oni koji ga ispunjavaju.
Također se mijenja obveza da se na 35 posto obradive površine zasadi kultura različita od one iz prethodne godine. Sada bi se, po novom prijedlogu, to moglo zamijeniti diversifikacijom usjeva na toj površini.