Obuljen Koržinek je na svečanosti u atriju dubrovačke palače Sponza podsjetila na to da je UNESCO registar "Sjećanje svijeta" osnovao 1991. godine, kako bi se sačuvali rijetki i ugroženi dijelovi pisane kulturne baštine, koji svjedoče o bogatoj povijesti čovječanstva.
"U središte se stavlja zaštita vrijednih knjiga u knjižnicama i arhivima, kako bi se sačuvala povijesna i kulturna baština, kao što su dokumenti na papiru, mikrofilmovi, tonski zapisi i filmovi te posebno ugrožene i jedinstvene zbirke", rekla je Obuljen Koržinek.
"Količina i kontinuitet građe, a riječ je o 73 arhivska fonda iz razdoblja od 11. do 19. stoljeća, te njegova starost i vrijednost čine Arhiv Dubrovačke Republike jednim od najbogatijih u ovom dijelu Europe, a govori o dosezima jednog grada na Mediteranu i dalekosežnog utjecaja koji se ogledao u kulturnim i trgovačkim kontaktima sa svjetskim vladarima onog doba. Drago mi je da je prvi hrvatski nacionalni upis, prva cjelovita hrvatska kandidatura, upravo ta arhivska građa. Izvršni odbor UNESCO-a ju je prepoznao i podržao upis prošle godine", poručila je Obuljen Koržinek.
Dubrovačko Gradsko vijeće 2024. godinu proglasilo je Godinom UNESCO-ve svjetske baštine u Dubrovniku, budući da se obilježava 45. obljetnica upisa povijesne jezgre na UNESCO-ov Popis svjetske baštine, 15. obljetnica upisa Feste svetog Vlaha na Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, te prošlogodišnji upis arhivskih fondova iz razdoblja Dubrovačke Republike na popis "Sjećanje svijeta".