Pokazao je to treći međunarodno koordinirani ciklus istraživanja proveden tijekom 2022. i 2023. godine po metodologiji Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), pri čemu je danas objavljen završni, službeni izvještaj te organizacije. Istraživanje je provedeno u 39 zemalja, uključujući i 20 zemalja članica OECD-a, na gotovo 69.000 ispitanika u dobi od 18 do 79 godina.
Rezultati za Hrvatsku temelje se na anketnom istraživanju koje su javnosti u lipnju ove godine predstavili HNB i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa), a koje je u ožujku ove godine provela agencija Ipsos na uzorku od 1000 ispitanika od 18 do 79 godina.
Ukupna ocjena je kombinacija financijskog znanja, stavova i ponašanja potrebnih za donošenje dobrih financijskih odluka, pri čemu je Hrvatska s rezultatom od 62 posto iznad prosjeka svih zemalja koje su sudjelovale u ovom ciklusu istraživanja (60 posto), a blago ispod prosjeka financijske pismenosti zemalja OECD-a (63 posto).
"Prethodno objavljeni rezultati za Hrvatsku razlikuju se od završnog izvješća zbog naknadno prilagođene metodologije OECD-a te je Hrvatska ostvarila ukupni rezultat financijske pismenosti od 62 posto, odnosno u prosjeku su hrvatski građani ostvarili 62 od 100 mogućih bodova", istaknuli su iz HNB-a.
Naime, prema rezultatima predstavljenima u lipnju, prosječna ocjena financijske pismenosti hrvatskih građana iznosila je 60 posto.
Od zemalja koje su sudjelovale u istraživanju najveću razinu financijske pismenosti imaju građani Njemačke, 76 posto, najnižu razinu od zemalja članica Europske unije ostvarili su građani Italije, 53 posto, dok su najnižu razinu od svih zemalja sudionica ostvarili građani Jemena, 42 posto.
Iznadprosječno visoko financijsko znanje
Hrvatska je najbolje rezultate ostvarila u kategoriji financijskog znanja (70 posto), što je za tri postotna boda bolje od prosjeka zemalja OECD-a (67 posto). Financijsko znanje se primjerice odnosi na poznavanje definicije inflacije i razumijevanje koncepta vremenske vrijednosti novca.
No, s druge strane, po financijskom ponašanju, koje je najznačajnija komponenta financijske pismenosti i obuhvaća pitanja kojima se utvrđuje savjesnost i metodičnost pri vođenju vlastitih financija, hrvatski ispitanici su ispod prosjeka.
Istraživanje je tako između ostalog pokazalo da su građani u Hrvatskoj manje od građana zemalja EU-a i OECD-a skloni tražiti savjete vezane uz financije od nezavisnog izvora, dok s druge strane, Hrvati više plaćaju svoje račune na vrijeme (za 3,1 postotni bod) i češće kupuju promišljeno (za 2,4 postotna boda).
Kada je pak riječ o odnosu prema novcu, značajan dio hrvatskih građana i nadalje prednost daje potrošnji pred dugoročnom štednjom.
"Ujedno, ovo je jedina komponenta financijske pismenosti u okviru koje su postignuti rezultati na svim pitanjima niži od prosjeka zemalja koje su sudjelovale u istraživanju i prosjeka zemalja OECD-a", napomenuli su iz središnje banke.
Razina digitalne financijske pismenosti u Hrvatskoj znatno ispod prosjeka OECD-a
U istraživanju je prvi put mjerena i razina digitalne financijske pismenosti, pri čemu prosjek za sve zemlje koje su sudjelovale u istraživanju iznosi 53 posto, a samo zemalja OECD-a 55 posto.
Najvišu razinu digitalne financijske pismenosti imaju građani Njemačke i Estonije (64 posto), najnižu građani Albanije (39 posto), dok je Hrvatska s 49 posto znatno ispod prosjeka OECD-a.
"Ipak, u Hrvatskoj je znatno manji broj ispitanika bio suočen s financijskom prijevarom ili neautoriziranom transakcijom u usporedbi s ostalim zemljama ili prosjekom zemalja OECD-a", napominju iz HNB-a.