Nizozemska se nakon parlamentarnih izbora u studenom suočila sa situacijom u kojoj bi vlast mogla preuzeti koalicija predvođena ekstremno desničarskom Slobodarskom strankom (PVV) na čijem je čelu Geert Wilders koji se deklarira kao protivnik proširenja.
Međutim, i sadašnja umjerena vlada odlazećeg premijera Marka Ruttea potvrdila je kako je skeptična prema potencijalnim novim članicama Unije jer smatra da ne provode potrebne reforme, što se odnosi i na BiH.
Europska komisija u studenom je uvjetno preporučila otvaranje pristupnih pregovora s BiH od ožujka sljedeće godine pod uvjetom da ta zemlja do tada pokaže dodatni napredak u provedbi reformi.
Reforme su trenutačno blokirane zbog ucjena čelnika bosanskih Srba Milorada Dodika koji ultimativno traži da se prije bilo kojeg drugog zakona donese novi o Ustavnom sudu BiH i iz njega eliminiraju strani suci.
Skupina država EU poznatih kao "prijatelji BiH", među kojima je Hrvatska, zagovara da se na Europskom vijeću sredinom prosinca ipak donese odluka o otvaranju pregovora s BiH, uz ocjenu kako je to važno zbog same Unije čiji je cilj stabilnost na zapadnom Balkanu.
Takvo mišljenje ne dijele države poput Njemačke, Francuske i Nizozemske, čija je vlada sada potvrdila kako inzistira na poštivanju odavno utvrđenih kriterija.
"Vlada dijeli stav Europske komisije da pristupni pregovori sa Bosnom i Hercegovinom mogu biti otvoreni tek nakon što je postignut nužni stupanj usklađenosti sa kriterijima za članstvo, što u ovom trenutku uopće nije slučaj", stoji u dokumentu poslanom parlamentu Nizozemske.
Vlada u Den Haagu drži izvjesnim kako će neke zemlje članice EU-a ipak pozvati da se pregovori s BiH otvore što je brže moguće povezujući to s otvaranjem pristupnih pregovora sa Ukrajinom i Moldavijom no i dalje smatra kako proces pristupanja treba ostati utemeljen na zaslugama.
"Samo kada postoji značajan održiv napredak na prioritetima iz mišljenja (o napretku) za 2019. pregovori sa Bosnom i Hercegovinom mogu početi", stoji u očitovanju vlade.
Europska je komisija 2019. godine utvrdila paket od 14 reformskih prioriteta a Nizozemska je na stajalištu kako je do sada ostvaren tek ograničeni napredak na tom planu.
Posebice su kritizirali ponašanje vlasti Republike Srpske predvođenih Miloradom Dodikom zbog secesionističke politike koju zagovaraju, podrivanja stabilnosti tijela vlasti države BiH te donošenja zakona kojima se ograničava sloboda javnog izražavanja i ugrožavaju medijske slobode.