Energetski geotermalni potencijal Panonije veći je od Nuklearne elektrane Krško, kažu neki stručnjaci. Prvi rezultati bušenja u Legradu više su nego ohrabrujući jer se pokazalo da se radi o izdašnim nalazištima vrele vode.
Birokracija priječi investitore?
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja nedavno je raspisalo natječaj za dodjelu dozvola za istražna bušenja na šest istražnih prostora: Leščan, Međimurje 5, Kotoriba, Pčelić, Sječe i Ferdinandovac-1. Riječ je o geografskom području Dravske potoline u kojem je dokazan značajan geotermalni potencijal.
Potencijal istražnih prostora identificiran je u ranijim bušotinama nastalim za potrebe istraživanja i eksploatacije nafte i plina, što uvelike smanjuje rizik i troškove budućim investitorima.
Temperatura geotermalne vode na svim lokacijama omogućuje proizvodnju električne energije, a ukupni potencijal svih lokacija procjenjuje se na oko 600 tisuća megavatsati električne energije, istaknuli su iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja nakon objave rezultata natječaja. Na njega je stiglo 16 ponuda raznih ponuditelja i to za pet od šest ponuđenih istražnih prostora. Za polje u Ferdinandovcu nije stigla ni jedna ponuda.
Sve bi to moglo izgledati kao početak dobre priče, ali čini se kako njen kraj nije tako blizu, kaže načelnik općine Legrad Ivan Sabolić (SDP) na čijem je području uspostavljena druga istražna bušotina. Jer, naglašava, od početka istražnih radova do gradnje elektrana, staklenika, sustava za hlađenje i grijanje ispriječio se standardni hrvatski problem.
Riječ je o moru nefunkcionalne birokracije koja priječi investitore u izgradnji objekata koji bi vrelu vodu iz podzemlja pretvarali u energiju i potom je distribuirali do potrošača.
Naši zakoni i pravilnici nisu životni kao u zemljama poput Turske i Mađarske gdje se ide na ruku investitorima. Kao da nismo svjesni da ležimo na bogatstvu koje želi svaka zemlja u namjeri da proizvodnjom energije ostavi što manji karbonski otisak u atmosferi, kaže Sabolić.
Na području Legrada investitori stavljaju u pogon drugu istražnu bušotinu, nakon što je prva pokazala više nego poželjne rezultate.
Potaknuti Sabolićevom ocjenom o neprohodnosti birokracije pri ishodovanju dozvola za iskorištavanje geotermalnih izvora, tražili smo komentar Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Ministarstvo: Hrvatska je primjer jasne i transparentne regulacije
A u njemu tvrde da je Hrvatska u Europi primjer države koja ima jasno i transparentno regulirane procedure za istraživanje i eksploataciju geotermalnih voda, te su sve dosadašnje informacije od investitora upravo suprotne od navoda iz upita.
"Kao primjer možemo navesti i turskog investitora koji istražuje geotermalne vode u energetske svrhe na području istražnog prostora Legrad-1, a koji je u prosincu 2020. dobio dozvolu za istraživanje te trenutno izrađuje već svoju drugu bušotinu, s time da je izrada prve započela u veljači 2023. pa sama ta činjenica govori u prilog kako procedura istraživanja geotermalnih voda ne traje godinama", odgovor je pristigao iz Ministarstva.
Prvi čovjek Legrada Ivan Sabolić kaže da dodjela koncesije za istraživanje jest transparentna, ali da problemi nastaju kad investitori pokušavaju ishoditi dozvole za gradnju elektrana i cjevovoda.
Zakone i pravila ne donose ljudi s terena
Osim toga, koncesionar i prije nego što krene u istražne radove, dakle u trenutku kad još nije siguran hoće li naći prikladno nalazište geotermalnih voda, mora zakupiti od Hrvatskog operatora prijenosnog sustava (HOPS) kvote za obnovljive izvore energije. To ulaganje dodatno čini nesigurnim, objašnjava Sabolić.
Pored toga, natječaj HOPS-a za elektroenergetsku suglasnost objavljuje se samo jednom godišnje i traje svega dva mjeseca, a pravila i zakone u nadležnom ministarstvu pišu ljudi koji nikad nisu bili na terenu i oni su najveća kočnica ulagačima, tvrdi Sabolić.
Kaže da u izdavanju dijela dozvola sudjeluje i nekoliko ministarstava što je nonsens, jer sve se to može staviti pod jednu kapu i ubrzati procedure.
"Ako je sve idealno i procedura je besprijekorno glatka, zašto onda na području Hrvatske imamo samo jednu elektranu naslonjenu na geotermalne izvore i k tome postoje pravni sporovi vezani za nju?", pita Sabolić.
Tvrdi da kao dobar primjer iskorištavanja geotermalnih izvora u energetske svrhe može poslužiti Mađarska u kojoj, kaže, investitori ne lutaju po hodnicima raznih ministarstava, nego se sve rješava pod jednim krovom i efikasno.
Ističe i kako je problem i u tome što zakonodavac kod nas u isti koš svrstava vjetroelektrane, solare i geotermale ne uvažavajući specifičnosti svakog od tih izvora zelene energije.