Pojam "funkcionalna hrana", kako se navodi u priopćenju HGK, prvi put se počeo koristiti u Japanu 1980-tih, a vrlo brzo se taj trend proširio i na ostatak svijeta. Riječ je o hrani koja sadrži bioaktivne sastojke za koje je znanstveno utvrđeno da povoljno djeluju na zdravlje ljudi.
Trendovi prehrambenih navika potrošača i sve veća svijest o zdravlju, kako je rečeno, potiču rast sektora, dok inovacije i regulativa igraju ključnu ulogu u oblikovanju ovog tržišta. Na skupu su izneseni podaci kako je krajem 2022. godine globalno tržište funkcionalne hrane dosegnulo vrijednost od 193,77 milijarde američkih dolara i očekuje se da će dodatno rasti uz godišnju stopu od 6,7 posto.
"U proizvodnji funkcionalne hrane vidimo priliku za prehrambenu industriju zbog rastućeg tržišta i povećanja potražnje za hranom koja nudi benefit za zdravlje", kazala je direktorica Sektora za poljoprivredu Jelena Đugum.
Povećanje ulaganja u istraživanje u tom području, kako je navela, ključno je za unapređenje inovacija i konkurentske sposobnosti. "Suradnja s istraživačkim institucijama, znanstvenom zajednicom i drugim kompanijama kako bi zajednički financirali takve projekte trebali bi biti snažni pokretači za rast tržišta funkcionalne i inovativne hrane u Hrvatskoj", istaknula je Đugum.
Stručni skup je okupio je prehrambene tvrtke, nadležna tijela, znanstvenu zajednicu, javno zdravstvo, pod krilaticom - Sinergija gospodarstva, znanosti, kontrole i sigurnosti hrane, navodi se u priopćenju HGK.
Ravnateljica Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu Darja Sokolić je predstavila rezultate nacionalnog istraživanja prehrambenih navika kod djece do devet godina u RH koji ukazuju kako su mlijeko i mliječni proizvodi najčešće konzumirana kategorija obogaćene hrane, dok je nutricionistica Darija Vranešić Bender iz KBC-a Zagreb govorila je o važnosti proteina u prehrani te o trendu zamjene proteina životinjskog podrijetla s proteinima biljnog podrijetla.