Europski parlament „poziva na sveobuhvatnu reviziju odnosa EU-a s Azerbajdžanom, s obzirom na nedavne događaje i pogoršanje stanja ljudskih prava u toj zemlji“, stoji u rezoluciji usvojenoj velikom većinom glasova.
Europarlamentarci su također pozvali Komisiju da „hitro ponovno razmotri 'strateško partnerstvo' s Azerbajdžanom u području energetike, s obzirom na to da Azerbajdžan opetovano krši svoje međunarodne obveze, uključujući obveze preuzete u pregovorima uz posredovanje EU-a i obvezujuće odredbe međunarodnog prava“.
„S obzirom na azerbajdžansku agresiju na Armeniju u rujnu 2022. i njegovu neopravdanu uporabu sile nad stanovništvom Gorskog Karabaha u rujnu 2023. i prisilno raseljavanje tog stanovništva, kao i na zabrinjavajuće stanje ljudskih prava u toj zemlji, razvoj takvog 'strateškog partnerstva' nije u skladu sa ciljevima vanjske politike EU-a kako su definirani u članku 21. Ugovora o Europskoj uniji“, dodaje se.
U tom se članku navodi da se Europska unija u vanjskoj politici vodi, među ostalim, načelima demokracije, vladavine prava, jednakosti i solidarnosti i poštivanjem međunarodnog prava..
Stoga je Europski parlament poručio da „EU ne može moralno prihvatiti pregovore o budućem sporazumu o partnerstvu sa zemljom koja očito krši načela međunarodnog prava i svoje međunarodne obveze te stoga nije ni pouzdan ni vjerodostojan partner“ te je apelirao na visokog predstavnika i Europsku službu za vanjsko djelovanje da obustave pregovore o obnovljenom sporazumu o partnerstvu dok Baku ne pokaže spremnost na poštivanje prava armenskog stanovništva u Gorskom Karabahu.
Također su pozvali EU i države članice da razmotre suspenziju sporazuma o pojednostavljenom izdavanju viza s Azerbajdžanom ako ne dođe do spomenute promjene.
Azerbajdžan je nakon sankcija EU-a Rusiji zbog agresije na Ukrajinu postao jedna od najvažnijih zemalja za uvoz plina u EU, a Europski parlament rezolucijom poziva i na smanjenje ovisnosti o plinu iz Azerbajdžana, dok je izražena zabrinutost zbog „velikog ruskog udjela u proizvodnji i prijevozu azerbajdžanskog plina za EU, što je u suprotnosti s ciljem EU-a da se poremeti sposobnost Rusije da nastavi s ratnom agresijom protiv Ukrajine smanjenjem prihoda od izvoza nafte i plina u EU“.
Stoga se apelira na Komisiju da ispita sumnje da Azerbajdžan izvozi ruski plin u EU, dok se ističe da bi trebalo u potpunosti obustaviti uvoz nafte i plina iz Azerbajdžana ako dođe do napada Azerbajdžana na teritorij armenske države „ili znatnih hibridnih napada na armenski ustavni poredak i demokratske institucije“.
Munjevitom azerbajdžanskom vojnom operacijom 19. rujna 2023. poražena je samoproglašena država Gorski Karabah kojom su upravljali Armenci, a većinsko armensko stanovništvo izbjeglo je u Armeniju.
Europarlamentarci su osudili „unaprijed planirani i neopravdani vojni napad“ koji predstavlja „teško kršenje ljudskih prava i međunarodnog prava“.
Podsjetili su pritom da je armenski premijer Nikol Pašinjan izrazio spremnost da prizna teritorijalnu cjelovitost Azerbajdžana s Gorskim Karabahom 22. svibnja 2023. „u zamjenu za sigurnosna jamstva za armensko stanovništvo u toj regiji“ te da je Azerbajdžan „bio na jasnom putu prema ponovnoj uspostavi kontrole nad Gorskim Karabahom diplomatskim pregovorima i da je taj napad u suprotnosti s iskazanim namjerama Azerbajdžana da radi na postizanju održivog mira s Armenijom te da napad potkopava tekuće mirovne pregovore između Armenije i Azerbajdžana;“
Navodi se da Armenci koji su izbjegli iz Gorskog Karabaha „nisu smatrali vjerodostojnima obećanja Azerbajdžana o poštovanju prava lokalnog stanovništva“ te da je „hitno potrebno zaustaviti i obrnuti prisilni egzodus lokalnog armenskog stanovništva, koji predstavlja etničko čišćenje, te zajamčiti uvjete za njihov siguran povratak u Gorski Karabah“.
Traži se i od EU i država članica da uvedu ciljane sankcije pojedincima u azerbajdžanskoj vladi odgovornima za „višestruka kršenja prekida vatre i povrede ljudskih prava u Gorskom Karabahu“.
Europarlamentarci zahtijevaju i sigurnost imovine za armenske stanovnike Gorskog Karabaha kao i puštanje na slobodu uhićenih stanovnika Gorskog Karabaha, uključujući bivše dužnosnike.
Zovko: Propast europske politike
Zastupnica HDZ-a Željana Zovko, koja je izvjestiteljica Europskog parlamenta za Azerbajdžan, istaknula je za Hinu da se dogodio „egzodus“ Armenaca iz Gorskog Karabaha te da je „očigledna šutnja međunarodne javnosti“ prema sudbini Armenaca iz Gorskog Karabaha.
„To je propast europske politike i preventivne politike“, ocijenila je.
“Ja sam upozoravala već duže razdoblje da treba dopustiti ulazak međunarodnih promatrača i misiju UNESCO-a kako bi sagledala kulturne i vjerske spomenike, kao i deblokirati Lačinski koridor koji je poslužio ustvari da se drži ljude mjesecima u jednoj poziciji taoca”, kazala je Zovko.
"Nažalost, neki ugovori i neki ekonomski interesi su prevladali i vidjeli smo egzodus ljudi", dodala je.