“Zalagat ću se i apelirat ću da se do kraja godine otvore pregovori s Bosnom i Hercegovinom. Spremni smo uložiti napore da u tome pomognemo Bosni i Hercegovini, ali i njezini politički čelnici moraju se snažno zalagati za to”, rekao je Grlić Radman prije početka sastanka Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje.
Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje zajedničko je tijelo BiH i EU-a i zaduženo je za praćenje provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Ti sporazumi su namijenjeni za zemlje zapadnog Balkana s ciljem da ih pripremi i približi članstvu u EU-u. Vijeće za stabilizaciju i pridruživanje čine predstavnici država članica i Komisije s jedne strane i predstavnici Bosne i Hercegovine s druge strane.
Ministar Grlić Radman je rekao da dolazi na sastanak kako bi izrazio podršku predsjedateljici Vijeća ministara BiH Borjani Krišto i pohvalio ono što je dosad ta vlada na državnoj razini postigla u području pravosuđa, javnih nabava, jačanju suradnje s Europskom unijom i njezinim agencijama.
Europska unija sa svoje strane ističe da je za otvaranje pregovora s BiH ključno ispuniit 14 prioriteta iz Mišljenja Europske komisije o zahtjevu BiH za članstvo.
“U trenutačnom geopolitičkom kontekstu, EU naglašava hitnost da zemlja krene naprijed na svom putu prema EU, posebno kroz ispunjavanje svih 14 ključnih prioriteta za otvaranje pregovora o pristupanju EU-u utvrđenih u Mišljenju Komisije koje je Vijeće odobrilo 2019.”, kaže se u pripremnom dokumentu Vijeća za ovaj sastanak u koji je Hina imala uvid.
Krišto je izjavila novinarima prije početka sastanka kako očekuje da EU prizna napredak koji je zemlja postigla od formiranja vlade na državnoj razini.
U dokumentu Vijeća EU-a pozivaju se politički čelnici da hitno provedu svoje obveze koje su preuzeli, posebicu one iz sporazuma postignutog u lipnju prošle godine u Bruxellesu kao i one koje su preuzeli nakon toga da hitno dovrše ustavnu i izbornu reformu sukladno ključnim prioritetima.
Na sastanku koji je 12. lipnja prošle godine organizirao predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, čelnici bosanskohercegovačkih političkih stranaka suglasili su se s dokumentom pod nazivom “Politički dogovor o načelima za funkcionalnu Bosnu i Hercegovinu koja napreduje na europskom putu”. U tom se dokumentu, između ostaloga, kaže da treba promijeniti izborni zakon najkasnije šest mjeseci nakon formiranja vlasti na državnoj razini.
EU također poziva BiH da ispunjava svoje obveze koje proizlaze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i da hitno naprave i usvoje nacionalni program za usklađivanje s europskom pravnom stečevinom.
U dokumentu EU-a se izražava “ozbiljna zabrinutost” zbog zakonodavnih inicijativa i najava iz Republike Srpske koje idu u suprotnom smjeru od puta prema Eu-u, što “uključuje secesionističku retoriku i dovodi u pitanje ustavni poredak zemlje”.
S takvom formulacijom se ne slaže ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac, koji je i zamjenik predsjedateljice Vijeća ministara iz reda srpskog naroda.
On je uoči sastanka Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje izjavio da se “RS i predsjednika Milorada Dodika ni jednom kontekstu ne može dovesti u poziciju krivca za stanje u BiH”.
“Nažalost, u nekim elementima je bilo takvih tendencija i to je za mene potpuno neprihvatljivo. Mislim da ne možemo prihvatiti jednu takvu formulaciju u zajedničkoj izjavi”, rekao je Košarac.
U stajalištu Vijeća EU-a takođe se izražava žaljenje što Ustav BiH i dalje nije usklađen s Europskom konvencijom o ljudskim pravima.
“Što se tiče institucionalnih mehanizama, koji su postavljeni Daytonskim mirovnim sporazumom, Bosna i Hercegovina treba poduzeti daljnje ustavne i izborne reforme kako bi osigurala jednakost i nediskriminaciju građana, posebice rješavanjem presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci.
Stoga EU ponavlja da se u inkluzivnom procesu pristupi ograničenoj ustavnoj i izbornoj reformi “kroz istinski dijalog i u skladu s europskim standardima kako bi se uklonili svi oblici nejednakosti i diskriminacije u izbornom procesu”.
EU naglašava da se ne smiju poduzimati nikakvi zakonodavni ili politički koraci koji bi provedbu presude Sejdić-Finci i povezanih presuda Europskog suda za ljudska prava učinili izazovnijim ili bi dodatno produbili podjele.