No, potrošnja antidepresiva u Hrvatskoj je i dalje upola manja od potrošnje u razvijenim europskim zemljama, vidljivo je iz HALMED-ovih podataka o potrošnji lijekova.
Daleko najveća izvanbolnička potrošnja antidepresiva je u Vukovarsko-srijemskoj županiji gdje se na tisuću stanovnika svakodnevno troši 60 doza.
Antidepresivi čine gotovo cjelokupnu potrošnju psihoanaleptika po DDD/TSD i veliku većinu financijske potrošnje.
Njihova potrošnja stabilno raste od 2,6 posto godišnje i u 2021. čine čak 96 posto potrošnje svih psihoanaleptika.
Financijski promet antidepresivima 2021. iznosio je 79,9 milijuna kn, a četiri godine ranije 72,1 milijun kn.
Najveći udio u potrošnji antidepresiva čine selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina (SSRI) kao što su escitalopram i sertralin. Slijede mirtazapin te paroksetin i venlafaksin.
Potrošnja SSRI-ja čini 64,3 posto ukupne potrošnje antidepresiva u 2021., a po financijskoj potrošnji najviše je potrošeno na duloksetin, vortioksentin te escitalopram, mirtazapin i sertralin.
Znači li rast potrošnje antidepresiva da je sve više ljudi depresivno?
''Bilo je nešto više depresija s COVID-pandemijom, ali se to sada normaliziralo. Međutim, to je danas najčešća mentalna bolest u Europi, gdje od nje boluje 44 milijuna ljudi, to je 20 do 25 posto, jako puno'', ukazuje prof. Igor Filipčić, predstojnik Klinike za psihijatriju Sveti Ivan.
Depresija pogađa sve više mlađu populaciju, ali najčešće obolijevaju ljudi u dobi između 30 i 50 godina, piše novinarka Večernjeg lista Romana Kovačević Barišić.