FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Kako ekstremni vremenski uvjeti testiraju kinesku otpornost na klimu

Autor: Srđan Baković

PEKING, 10. srpnja 2023. (Hina/Reuters) - Dramatične promjene između ekstremne vrućine i intenzivnih oborina testiraju sposobnost Kine da se nosi sa sve težim vremenskim uvjetima, jer visoke temperature predstavljaju izazov za elektroenergetske mreže i sigurnost vode, dok poplave uništavaju usjeve i prijete urbanom stanovništvu.

Dužnosnici su opetovano upozoravali da je Kina posebno osjetljiva na utjecaje klimatskih promjena zbog svoje velike populacije i neravnomjerno raspoređenih zaliha vode, čak i dok se gradi infrastruktura i provode politike za jačanje otpornosti zemlje na klimatske promjene.

Koliko je vrućina zabrinjavajuća? 

Prosječan broj dana s visokim temperaturama u razdoblju siječanj-lipanj iznosio je 4,1, što je već više od cjelogodišnjeg prosjeka od 2,2 dana.

Očekuje se daljnji porast temperatura u srpnju i kolovozu.

U lipnju su prosječne temperature iznosile 21,1 Celzijus, ili 0,7C više od normale i druge su najviše od 1961., a rezultati sa 70 postaja za praćenje temperature diljem Kine obaraju rekorde.

Sjeverna Kina podnijela je najveći teret ekstremnih vrućina.

U lipnju je Peking zabilježio 13,2 dana s temperaturama od najmanje 35C, što je najveći broj supervrućih dana u mjesecu od početka mjerenja 1961., pri čemu se živa penjala do najmanje 40C u nekoliko dana.

Raste zabrinutost zbog ponavljanja prošlogodišnje suše, najveće u posljednjih 60 godina, koja je na svom vrhuncu pogodila 6,09 milijuna hektara usjeva s ekonomskim gubicima koji dosežu milijarde juana.

Količina oborina u pokrajini Yunnan na jugozapadu pala je 55 posto na godišnjoj razini u razdoblju od siječnja do svibnja.

Državni mediji objavili su u lipnju da je tri milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta već pretrpjelo sušu.

Jesu li električne mreže opterećene? 

Toplinski valovi potiču potražnju za električnom energijom za hlađenje domova, trgovačkih centara i ureda, otežavajući opskrbu, pa čak i izazivajući nestanke struje.

U lipnju je u istočnoj Kini provedena prva vježba za hitne slučajeve kako bi se uhvatilo u koštac s velikim prekidima isporuke električne energije.

Tvornice se također zatvaraju kada potražnja za električnom energijom premaši ponudu kako bi zadovoljila potražnju stambenih i neindustrijskih korisnika.

Uz sušu koja je smanjila proizvodnju hidroenergije, Yunnan je u veljači naredio smanjenje od 14 posto svoje proizvodnje aluminija dobivenog elektrolizom koja zahtijeva veliku potrošnju struje.

U kolovozu prošle godine pokrajina Sichuan, ovisna o hidroelektranama, naložila je isključenje struje većini industrijskih korisnika u trajanju od 11 dana.

Kako bi podržala potražnju za električnom energijom osnovnog opterećenja tijekom skokova i olakšala oslanjanje mreže na hidroelektrane, Kina je ubrzala odobravanje novih rudnika ugljena i elektrana na ugljen, što bi Pekingu moglo otežati postizanje ciljeva smanjenja ugljika.

Prošle je godine Kina odobrila 260 milijuna metričkih tona novih rudarskih kapaciteta i čak je ponovno otvorila rudnike koji su bili u stanju mirovanja.

Lokalne vlasti također su odobrile najmanje 20,45 gigavata novih energetskih kapaciteta na ugljen u prvom kvartalu 2023., više nego u cijeloj 2021.

Koliko su opasne prekomjerne kiše? 

Ove su godine najgore kiše u desetljeću pogodile pšenična polja u središnjim pokrajinama neposredno prije žetve. To je uzrokovalo rano klijanje zrna, a 15 posto uroda bilo je neprikladno za ljudsku prehranu.

Analitičari očekuju da će uvoz pšenice ove godine premašiti deset milijuna tona, što je najveća količina ikada.

No, poplave prijete i riži. Južna pokrajina Hunan, koja proizvodi oko 13 posto kineske riže, bila je pogođena kontinuiranom kišom od kraja lipnja. Ministarstvo poljoprivrede upozorilo je da bi jaka kiša mogla odnijeti pelud riže i uništiti proizvodnju.

Godine 2021. središnji grad Zhengzhou pogodila je kiša u trajanju od gotovo godinu dana tijekom tri dana, potapajući stambene četvrti i poplavljujući tunele podzemne željeznice.

Ove godine, najintenzivnija kiša dosad zabilježena je u Beihaiju u jugozapadnoj regiji Guangxi, registrirano je 614,7 milimetara kiše na četvorne metar tijekom 24 sata.

Kina je zabilježila najveću količinu oborina u razdoblju od 24 sata 1975. godine u središnjem gradu Zhumadianu, s 1060,3 mm.

Što radi Kina? 

Kina je 2015. pokrenula pilot-projekt "spužvasti grad" za smanjenje nakupljanja vode i sprječavanje poplava, s propusnim asfaltom i kolnicima među potencijalnim tehnološkim rješenjima.

Ali, poplave u Zhengzhouu pokrenule su pitanja o tim sustavima kada su gurnuti izvan svojih granica.

U svibnju su dužnosnici objavili planove za izgradnju nacionalne mreže kanala, rezervoara i skladišnih objekata kako bi se ojačala kontrola nad protokom vode i smanjio rizik od poplava i suša.

Međutim, stručnjaci kažu da bi to bilo skupo i štetno za okoliš te bi regije na jugu moglo učiniti ranjivijima na prekide opskrbe i kasnije zahtijevati još više infrastrukture.

 

(Hina)

An unhandled error has occurred. Reload 🗙