FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Lenarčič: RescEU ove godine udvostručava zračnu flotu za gašenje požara

Autor: Slavko Vukadin

BRUXELLES, 29. svibnja 2023. (Hina) -  Sustav rescEU u okviru Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu ove će godine u odnosu na prošlu udvostručiti vatrogasnu flotu pripravnu za gašenje šumskih požara, koji sve češće haraju Europom, izjavio je povjerenik za upravljanje kriznim situacijama Janez Lenarčič.

 Instrument rescEU, koji raspolaže zajedničkim europskim rezervama resursa, uključuje flotu zrakoplova i helikoptera za gašenje požara, kao i medicinsku opremu i terenske bolnice u slučaju zdravstvene krize.

 RescEU je prošle godine imao na raspolaganju flotu od 13 letjelica za gašenje požara, 10 kanadera, dva air traktora i jedan heliokopter. Po dva kanadera dale su Hrvatska, Francuska, Grčka, Italija i Španjolska, dva air traktora dala je Švedska te Grčka jedan helikopter.

Ove godine broj kanadera ostaje isti, ali se povećava broj air traktora na 14 te broj helikoptera na četiri, ukupno 28 letjelica.

 Povjerenik Lenarčič je u razgovoru za Europsku redakciju (European Newsroom), zajednički projekt 19 europskih novinskih agencija, među kojima je i Hina, predstavio Koordinacijski centar za hitne slučajeve, koji je svojevrsni stožer za krizno upravljanje Europske komisije.

 “Koordinacijski centar imao je pune ruke posla od početka mandata ove Komisije. Najprije, zbog pandemije, zatim ruske invazije na Ukrajinu te zbog sve češćih i intenzivnijih nepogoda povezanih s vremenskim prilikama, što pokazuje da smo u dubokoj klimatskoj klimi”, rekao je Lenarčič.

 Prošle godine Europa je imala najtoplije ljeto u povijesti, što je dovelo do velikog broj šumskih požara. Zabilježena je druga najgora sezona šumšskih požara od  kada se vodi evidencija, kako u pogledu broja požara tako i po opožarenoj površini. Prije dvije godine Njemačke i Belgija imale su dotad nezapamćene poplave, a ove godine Italija. Sezona šumskih požara počinje sve ranije i traje sve dulje i više nije u opasnosti samo jug Europe, nego su požari sve češći i u srednjoj i sjevernoj Europi.

 “Riječ je o dugoročnom trendu i sve govori da će toga biti sve više. Nalazimo se u novoj normalnosti i to zahtijeva djelovanje  u svim fazama upravljanja krizama, ne samo u izravnim odgovorima na krize, nego i u prevenciji i u pripremljenosti”, kaže povjerenik.

 “To znači da se nitko više ne može osjećati sigurnim, pošteđenim od katastrofa povezanih s vremenskim prilikama. Stoga svi moramo raditi na samo na odgovorima na krize, nego i na jačanju kapaciteta na svim razinama, nacionalnoj i europskoj te moramo jačati napore na prevenciji”, rekao je Lenarčič dodajući da je Komisija pokrenula i akcijski plan za prevenciju šumskih požara , koji sadrži puno inicijativa i preporuka.

 “Govorim o preporukama, jer EU ne može ništa nametnuti državama članicama, jer je civilna zaštita u isključivoj nadležnosti država članica”, kaže Lenarčič.

Ove će godine preko 400 vatrogasaca iz 10 zemalja članica biti unaprijed raspoređeno u područjima s visokim rizikom od požara u Portugalu, Francuskoj i Grčkoj.  "Imati dodatne snage već raspođene na mjestu Ima savršenog smisla jer je u takvim slučajevima svaka sekunda važna", kaže Lenarčič.

Komisija je, kada je riječ o prevenciji, pokrenula Zeleni plan prema kojem bi europski kontinent do sredine ovoga stoljeća trebao postati klimatski neutralan, to jest nultom neto emisijom stakleničkih plinova.

Lenarčič kaže da je Komisija svjesna da zelena tranzicija puno košta, da traži velika ulaganja, ali i da je to puno jeftinije od toga da se na radi ništa po pitanju klimatskih promjena.

 Komisija je u nedavno u obliku preporuka uputila državama članicama inicijativu nazvanu Ciljevi otpornosti na katastrofe. Ti ciljevi uključuju bolje predviđanje, bolju pripremu, bolji sustav ranog upozravanje te odgovor na katastrofe.

 “Države članice su odgovorile pozitivno i već smo počeli raditi s njima na njihovoj provedbi”, kaže Lenarčič.

 Koordinacijski centar za hitne slučajeve osnovan je prije 10 godina.U početku je sustav civilne zaštite EU-a bio aktiviran 20-tak puta godišnje, ali posljednjih godina aktivira se u prosjeku preko sto puta.

 “Postojanje Europskog koordinacijskog centra omogućuje nam da radimo učinkovitije, brže i da dobijemo na vremenu u zajedničkoj koordinaciji naših aktivnosti s državama članicama”, rekao je Lenarčič.

 

(Hina) xsv ybr

An unhandled error has occurred. Reload 🗙