To istraživanje za kompaniju Mastercard provela je u travnju ove godine agencija za istraživanje tržišta Improve, na uzorku od 1.022 korisnika bankarskih usluga u Hrvatskoj u dobi od 18 do 55 godina.
Istraživanje je pokazalo da je povećanje potrošnje zabilježeno u skoro svim kategorijama, dok su građani pronašli načine za uštedu kroz kupnju na akcijama, usporedbu cijena i češće pripremanje obroka kod kuće, navodi se u priopćenju Mastercarda, objavljenom u četvrtak.
Građani zabrinuti zbog rasta cijena
Istraživanje otkriva da inflacija, odnosno rast cijena, predstavlja najveću brigu za 64 posto ispitanika. Smanjenje životnog standarda također je značajan izvor zabrinutosti koji utječe na gotovo trećinu ispitanika.
Kriminal i korupcija su visoko na listi briga građana (22 posto građana izražava veliku zabrinutost), a na popisu su se našli i privikavanje na euro (12 posto), zagađenje i ekološke katastrofe, povećanje broja izbjeglica (po 10 posto) te pad kvalitete obrazovanja (8 posto).
Građane više ne brine pandemija, niti neka druga zdravstvena prijetnja.
Mlade osobe u dobi od 18 do 29 godina najviše brinu nemogućnosti plaćanja vlastitih troškova i povećanja stope nezaposlenosti ili gubitka posla, dok osobe srednje i starije dobi više od prosjeka zabrinjavaju poremećaji u opskrbi energijom, smanjenje životnog standarda te kriminal i korupcija.
Pozitivna financijska perspektiva
Utjecaj makroekonomskih događanja na zaposlenost ukazuje na značajne promjene u odnosu na prethodnu godinu.
Više je zaposlenih - onih koji rade za nekog drugog (73 posto, rast za 5 posto), dok je udio samozaposlenih 9 posto. Upravo u tom segmentu veći je udio onih koji nisu osjetili nikakve ekonomske posljedice, niti se boje loših ishoda po njihovo poslovanje.
Na pitanja o financijskoj situaciji kućanstava, 34 posto ispitanika smatra da im je financijska situacija lošija nego prije godinu dana, s naglaskom na starije osobe s nižim obrazovanjem.
No, postoji i optimizam – 27 posto ispitanika vidi poboljšanje u svojoj financijskoj situaciji.
U usporedbi s prošlom godinom, rezultati su znatno optimističniji.
Više je onih koji očekuju da će im financijsko stanje kućanstva biti bolje (31 posto, rast za 5 posto). S druge strane, iako 23 posto očekuje lošije financijsko stanje svog kućanstva, to je značajno manje nego godinu dana ranije (pad za 17 postotnih bodova).
Više se troši na namirnice, ali i više štedi
Rezultati istraživanja pokazuju da su trenutni poremećaji na tržištu, energetska kriza i inflacija doveli do povećanja mjesečne potrošnje u 87 posto kućanstava ispitanika.
Pritom 43 posto navodi da je njihova potrošnja znatno veća, dok 44 posto navodi da je malo veća. Njih 10 posto navodi da im je potrošnja na jednakoj razini kao i prije, a 3 posto da je smanjilo troškove.
Primijećen je i porast potrošnje u gotovo svim kategorijama u usporedbi s rezultatima iz 2022.
Tako, primjerice, čak dvije trećine ispitanika navodi da troši više na namirnice za pripremu kod kuće u odnosu na godinu dana ranije.
Na putovanja manje nego prije troši 37 posto ispitanika, a na restorane 42 posto ispitanika. U padu je i dostava hrane (39 posto ispitanika na ovu uslugu troši manje nego prije), a slijede izložbe, kazališta, kino i koncerti (38 posto).
Osim na namirnice, više se troši samo na internetske i zdravstvene usluge.
Kupnja na akcijama i usporedba cijena
Kako bi prevladali negativne efekte inflacije, ljudi se angažiraju na različite načine s ciljem ušteda.
Najčešće se radi o kupnji na akcijama i rasprodajama (63 posto), uspoređivanju cijena u različitim trgovinama (55 posto) i češćoj pripremi obroka kod kuće (47 posto).
Nešto više od trećine ispitanika smatra da nije vrijeme za veća ulaganja (37 posto), štede korištenjem uređaja u vrijeme jeftinije struje (36 posto) ili su općenito usmjereniji na uštedu energije više nego prije (33 posto).
Istraživanje je također otkrilo da su žene sklonije različitim načinima uštede u usporedbi s muškarcima – kupnji na akcijama ili rasprodajama, odricanju od kupnje kućanskih aparata, usmjerene su na uštedu energije i prodaju stvari koje ne koriste.