FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Legčević za Hinu: Geotermalna energija ima golemi potencijal za Hrvatsku

Autor: Andrea Latinović

ZAGREB, 15. svibnja 2023. (Hina) - Stručnjaci tvrtke ENNA Geo nakon četiri mjeseca borbe s vremenskim i ostalim neprilikama, pripremili su sigurno radilište za radove hidrodinamičkih mjerenja na bušotini Babina Greda 1 i obavili prva ispitivanja.  

''Probudili''smo bušotinu koja je mirovala nešto više od 20 godina i nakon sedam dana ispitivanja vidjeli smo da stojimo na polju s velikim geotermalnim potencijalom'', istaknuo je u kratkom razgovoru za Hinu projektni menadžer Nikola Legčević.

Sam prilazni put do radilišta u Babinoj Gredi bio je teško prohodan, a koristili su ga uglavnom lokalni poljoprivrednici za pristup oranicama, pa je prvi zadatak bio urediti prilazne puteve i pripremiti radilište za daljnje radove.

Bušotina Babina Greda 1 posljednji je put bila ispitivana 2002. i tada se utvrdilo da geotermalno ležište nije komercijalno iskoristivo. No, s promjenom uvjeta na tržištu energenata komercijalna isplativost geotermalnih ležišta značajno se poboljšala.

''Na istražnom polju Babina Greda 1 znamo da postoje dva ležišta geotermalne vode. Ispitivanja su bila provedena na plićem, 'hladnijem' ležištu i dala su bolje rezultate od očekivanih, dok dublje ležište ima puno veći potencijal za komercijalnu proizvodnju električne energije i korištenje preostale toplinske energije za industrijske pogone, stakleničku proizvodnju voća i povrća te grijanje okolnih naselja'', pojasnio je Legčević.

Dvije geotermalne elektrane

ENNA Geo članica je Energia Naturalis Grupe i bavi se isključivo razvojem projekata koji za cilj imaju iskorištavanje geotermalne energije za proizvodnju električne energije.

Godine 2022. kupila je dva društva i time preuzela dva aktivna projekta: Geo Power Zagocha i Geo Power Babina Greda. 

Geo Power Zagocha nositelj je koncesije na istražnom polju Slatina-2, gdje se planira izgradnja geotermalne elektrane priključne snage 20 MW, dok je Geo Power Babina Greda nositeljica koncesije na istražnom polju Babina Greda 1. Na ovom polju je predviđena izgradnja geotermalne elektrane priključne snage 15 MW. 

Oba polja u istražnoj fazi

Na tim istražnim poljima postojalo je više istražnih bušotina koje su dugo bile napuštene te su bile odličan izvor informacija o svojstvima nalazišta, ali i predstavljale izazov u pripremnim radovima.

Slatina 2 i Babina Greda 1 dva su aktivna projekta ukupne priključne snaga 35 MWel, s potencijalom proširenja do 65-80 MWel, a ENNA Geo bavi se razvojem i novih projekata, jer geotermalna energija ima golemi potencijal u Hrvatskoj.

Trenutno su oba polja u istražnoj fazi, a do kraja godine bi oba polja trebala preći u fazu razrade i eksploatacije. 

Foto: Nikola Legčević

Izvor: Linkedin

Na kojim je područjima Hrvatske najveći interes, ali i pogodna lokacija za projekte geotermalne energije?

Geotermalna energija je prisutna svugdje, ali nije i komercijalno iskoristiva. Naime, radi se o toplini koja se iz jezgre planeta širi prema plaštu.

U Hrvatskoj se geotermalna energija istražuje i razvija na jugozapadnom rubu Panonskog bazena, koji pokriva veći dio kontinentalne Hrvatske, gdje se ujedno nalazi i najveći broj nalazišta ugljikovodika. Razlog tome su geološke strukture povoljne za akumulaciju fluida u podzemlju.

Uz prisutnost povoljnih geoloških struktura, gleda se i takozvani geotermalni gradijent, koji nam kaže za koliko stupnjeva Celzija se povećava temperatura sa dubinom u podzemlju. U priobalnom dijelu Hrvatske i na Jadranu geotermalni gradijent iznosi 0,015-0,025°C/m, dok u kontinentalnom dijelu Hrvatske geotermalni gradijent iznosi nešto više od 0,040°C/m. 

Koliko u našoj državi uopće postoji svjesnost o potrebi zelene tranzicije i čuvanja prirodnih resursa?

Smatram da se u Hrvatskoj premalo priča o potrebi za zelenom tranzicijom i iskorištavanjem obnovljivih izvora energije, odnosno kada se priča o zelenoj tranziciji, o tome se priča u kontekstu energetske krize i trenutno visokih cijena energenata na tržištu.

U Hrvatsku sam nedavno doselio iz Njemačke nakon 11 godina, gdje se, primjerice, o zelenoj tranziciji jako otvoreno razgovara već dulje vrijeme, a vjetroelektrane i solarne elektrane dio su svakodnevnice više od deset godina.

Nažalost, neke odluke njemačke vlade kojima smo svjedočili u posljednje vrijeme ne govore u prilog tome, ali lokalne zajednice, općine, gradovi i pokrajinske vlasti već dulje vrijeme jako intenzivno ulažu u razvoj energetske infrastrukture, kako bi se što bolje iskoristili obnovljivi izvori energije.

Gradovi poput Münchena, Hamburga, Hannovera, Frankfurta ulažu značajna sredstva u razvoj projekata takozvanog ''district heatinga'', gdje se geotermalna energija koristi kao primarni izvor energije u toplanama.

Za razliku od Njemačke, u Hrvatskoj građani o geotermalnoj energiji i vodi još uvijek uglavnom pričaju u kontekstu kupališta i toplica, dok se kupališta s investitorske i tehničko-tehnološke strane jako rijetko razmatraju kao primarni, ili sekundarni korisnik toplinske energije iz geotermalnih resursa, pogotovo ako se radi o ležištu visoke temperature (iznad 100°C).

U procesu iskorištavanja geotermalne energije, kupalište bi, recimo, bio zadnji korak u ciklusu, jer zahtijeva/koristi najmanju količinu toplinske energije, u odnosu na geotermalnu elektranu, industrijske pogone, toplane i poljoprivredne objekte i površine. 

U čemu je prednost geotermalne energije u odnosu na druge vrste?

Geotermalna energija prisutna je 24 sata dnevno i može se efikasno koristiti bez obzira na vremenske uvjete, doba godine, dio dana. U odnosu na vjetroelektrane, koje proizvode električnu energiju približno 25 posto vremena i solarne elektrane, koje proizvode električnu energiju približno 14 posto vremena, geotermalne elektrane proizvode električnu energiju 80-90 posto vremena (ovisno o ciklusu održavanja), pa tako unatoč manjim priključnim snagama, u odnosu na vjetroelektrane i solarne elektrane, geotermalne elektrane proizvode daleko najviše električne energije, među obnovljivim izvorima energije.

Uz to, geotermalna energija je obnovljiva, jer se nakon iskorištavanja topline iz proizvedene vode, ohlađena voda ponovo utiskuje u ležište, iz kojega je i bila proizvedena, gdje će se ponovo ugrijati i polako migrirati prema proizvodnoj bušotini.

Isto tako vrijedi napomenuti da se geotermalna energija iz jednog izvora može koristiti za više stvari u istom ciklusu. Primjerice, nakon proizvodnje električne energije, preostala toplina može se koristiti za grijanje industrijskih pogona u blizini, pa u toplani, za grijanje staklenika i na kraju eventualno za grijanje, odnosno punjenje bazena, ako je voda povoljnog kemijskog sastava. 

Koliko su kompleksi radovi na pripremi projekata geotermalne energije, uključujući i sporu administraciju?

Svi projekti u energetici su kompleksni na svoj način. Kod projekata razvoja geotermalnih polja i iskorištavanja u svrhe proizvodnje električne energije, kompleksnost projekata proizlazi uglavnom iz činjenice da se radi o spoju naftno-rudarskih radova i objekata sa energetskim postrojenjima i infrastrukturom, a ako se na proces spaja više korisnika toplinske energije, sami projekti i regulativa postaju značajno kompleksniji.

Što se tiče administracije, mjesta za poboljšanje uvijek ima i uvijek će ga biti, bez obzira na sektor i razinu djelovanja. 

Iziskuje li posao na iskoristivosti, a najprije pripremi projekta geotermalne energije više novca od ostalih načina proizvodnje?

Ukratko, da. Kako bi mogli uopće razmišljati o iskorištavanju geotermalne energije, najprije morate dokazati da geotermalni resurs postoji i da je komercijalno iskoristiv. To zahtijeva određena površinska ispitivanja i mjerenja te interpretaciju dobivenih podataka. A kada, odnosno ako, ti podaci pokažu da se u podzemlju potencijalno nalazi geotermalno ležište, pristupa se izradi istražne bušotine. Ovisno o dubini pojedine bušotine, troškovi izrade istražne bušotine mogu preći i deset milijuna eura, a do samoga kraja izrade i ispitivanja istražne bušotine ne možemo znati postoji li uopće komercijalno iskoristiv geotermalni resurs. 

Nakon toga, u slučaju pozitivnih rezultata ispitivanja, ulazimo u fazu razrade eksploatacijskog polja, u sklopu koje se izrađuju dodatne bušotine potrebne za proces iskorištavanja geotermalnog resursa, te postavljanje elektrane i potrebne infrastrukture, što također zahtijeva velike investicije, a i dosta vremena. I tek kada je proizvodni ciklus zatvoren, možemo započeti proces iskorištavanja geotermalne energije.

Kada se podvuče crta, od dobivanja dozvole za istraživanje do početka proizvodnje električne energije, koja je naš fokus, može proći sedam i više godina, a potrebne investicije su od 80 do 100 milijuna eura.

(Hina)

An unhandled error has occurred. Reload 🗙