Rekao je to u Atriju Znanja karlovačkog Veleučilišta bivši dekan Mirko Butković i naglasio da je važno osvijestiti važnost učenja u STEM području.
Na početku ovog stoljeća, rekao je, Zapad je uvidio da je Istok nastavio razvijati inženjerstvo, a Zapad previše okrenuo humanističkim znanostima i zabavi, no posljednjih 20 godina i Zapad se okrenuo poticanju prirodoslovnih znanosti i tehnologije s računarstvom.
Ravnatelj Instituta za društvena istraživanja Boris Jokić iznio je podatke koji pokazuju da samo šest posto učenika kompjutor i mobitele koriste u kreativne svrhe, a više od trećine njih priznaje da sami vide problem, da su samo konzumenti sadržaja.
"Zahtjevima budućnosti moći ćemo odgovoriti samo ako radikalno promijenimo odgojno obrazovni sustav, ako ostvarimo integraciju različitih znanstvenih područja, STEM i humanističkih, primjerice informacijsko komunikacijskih i računarskih s biomedicinskim područjem i slično", rekao je Jokić te posebno naglasio da nam umjetna inteligencija pokazuje da je "bez šanse učenje zasnovano prvenstveno na usvajanju činjenica".
Sadašnji sustav učenja treba zamijeniti onime koje će djecu učiti da komuniciraju i kritički misle, da uče kako rješavati probleme i kako da uče da bi mogli nešto naučiti, odnosno škole su te koje djecu i mlade moraju učiti kreativnosti i inovativnosti, a ne činjenicama, rekao je dodavši da moraju omogućiti rad učenika na sebi, da se u školi razvijaju socijalno i postanu aktivni građani društva, a u takovom će sustavu digitalna tehnologija i umjetna inteligencija biti samo dodatak čovjeku, čovjek će i dalje biti najvažniji.
Hrvatska akademska zajednica mora napraviti progresivne pomake, čak i prisiliti različite politike da omoguće mladima da imaju uvjete za prirodoznanstvenu misao i razvoj i to ovdje, a ne samo vani, rekao je Jokić.
Ustvrdio je kako je istina da je dio hrvatske akademske zajednice na niskim razinama, orijentiran klijentelizmu i prošlosti, ali, istaknuo je, "Hrvatska ima i perspektivne ljude koji gledaju u budućnost i u njoj ne vide samo robotsku i tehnološku budućnost".
U ime Organizacijskog odbora konferencije Antonija Capan rekla je da je na konferenciji oko 200 sudionika, da su predavanja i radionice namijenjene nastavnicima iz svih dijelova Hrvatske, a da će se odvijati osim na Veleučilištu i u školama i u Aquatici, da bi se što više popularizirale STEM znanosti i općem građanstvu poslala poruka da u nj treba više ulagati.
Program konferencije održat će se danas i sutra u prostorima Aquatike, Gimnazije Karlovac i Veleučilišta, a predavači su Blaženka Divjak s Fakulteta organizacije i informatike, Toni Šćulac sa splitskog PMF-a, Korado Korlević iz Astronomskiog društva Višnjan, karlovački poduzetnik i inovator Albert Gajšak. Primjere dobre prakse iz različitih dijelova Hrvatske predstavit će i Dorian Božićević, Saša Ceci, Vernesa Smolčić, Jelena Nakić, Zrinka Mesić i Marin Trošelj.