Zastrašujuće brojke
Svakih 36 sekundi jedan čovjek umre u području Etiopije, Kenije i Somalije, a 18,6 milijuna ljudi pogođeno je teškom nesigurnošću hrane u Sahelu. Glad neumorno hara Afrikom, upozorili su u četvrtak UN i nevladine udruge.
Na konferenciji održanoj u četvrtak UN-ova zaklada za djecu (UNICEF) i humanitarne organizacije Care i Oxfam iznijele su zastrašujuće brojke.
U državi Burkina Faso, koja je duboko destabilizirana smrtonosnom pobunom džihadista, triput više djece umrlo je od siječnja do rujna 2022. nego u istom razdoblju 2021., a broj maloljetne djece liječene zbog teške pothranjenosti porastao je za 50 posto u godinu dana, upozorava UNICEF.
U Nigeru su žetve upitne zbog suše i katastrofalnih poplava u 2022. godini, a zapravo "proizvodnja žitarica pala je za 40 posto", kaže Jandeaux iz organizacije Oxfam France.
Oko 430.000 nigerske djece pati od teške pothranjenosti, kao i 54.000 trudnica i dojilja u ovoj godini u odnosu na 64.000 u 2022., što znači porast od 141 posto, kaže Lucile Grosjean, glasnogovornica UNICEF-a.
"Predviđa se da će od travnja do lipnja, trećina stanovništva Somalije - a to je 6,5 milijuna ljudi biti pogođeno krizom hrane, a glad i ekstremni manjak hrane koji izaziva smrt predviđa se u nekim regijama te zemlje, navodi Mathilde Casper iz nevladine udruge Care.
Ta "nepravedna" situacija "posljedica je trajnog nečinjenja bogatih zemalja", ističe Louis-Nicolas Jandeaux.
Financijske potrebe su "goleme" i veliki zapadni zajmodavci moraju promijeniti politiku i koordinirati se, rekao je u studenom David Beasley, nekadašnji direktor Svjetskog programa za hranu (WFP).
"Suočeni smo s najtežom prehrambenom i humanitarnom krizom od Drugog svjetskog rata", rekao je u intervjuu za Le Monde.
U zasebnom priopćenju objavljenom u četvrtak nevladina udruga Liječnici bez granica upozorava da je broj pothranjene djece "najveći" otkako ta organizacija prati područje Maiduguri na sjeveroistoku Nigerije.
"Broj djece zaprimljene svakog tjedna zbog pothranjenosti je dva do tri put veći od prosjeka u zadnjih pet godina", kaže Htet Aung Kyi, medicinski koordinator MSF-a i upozorava da taj "trend raste"
"Prošla godina bila je strašna, a ova bi mogla biti gora ako se takva tendencija nastavi" kada nastupi prijelazno razdoblje u kojem su potrošene zalihe žetvi iz 2022., a čekaju se urodi 2023.
Čovjek je odgovoran
"Klimatske promjene izazvane ljudskom djelatnošću razlog su što je poljoprivredna suša stotinu puta izglednija" danas nego u prošlosti, navodi u četvrtak u izvješću World Weather Attribution (WWA), svjetska znanstvena mreža koja procjenjuje vezu između ekstremnih meteoroloških pojava i klimatskih poremećaja.
Od kraja 2020., zemlje Roga Afrike (Etiopija, Eritreja, Somalija, Džibuti, Kenija i Sudan), a riječ je o velikom poluotoku afričkog kontinenta, trpe najgoru sušu u zadnjih 40 godina.
Pet sezona zaredom s nedovoljno kiša usmrtilo je milijune grla stoke i uništilo žetve.
Prema podacima Ujedinjenih naroda, glad prijeti 22 milijuna ljudi u Etiopiji, Keniji i Somaliji (u kojoj se usto odvija islamistička pobuna).
U izvješću za koje je zaslužno 19 znanstvenika stoji da su klimatske promjene "imale malo učinka na godišnju količinu padalina" u novije doba u toj regiji. Međutim, klimatske promjene snažno su utjecale na porast temperatura i prema tome odgovorne su za nagli porast evapotranspiracije (gubitak vode sa Zemljine površine isparavanjem vlažnih površina i transpiracijom kroz biljne pore) koja izazva rekordno isušivanje tla i biljaka.
"Upravo je promjena klime izazvala tu tešku i izvanrednu sušu", kaže Joyce Kimoutai, kenijska klimatologinja koja je sudjelovala u izradi izvješća.
"Klimatska promjena ubija", kaže Louis-Nicolas Jandeaux koji je sudjelovao na konferenciji u Parizu u organizaciji nevladinih udruga kako bi pozvalo svijet na uzbunu zbog gladi u Africi.
"Glad izazvana klimatskim promjenama doka je nejednakosti u svijetu koji vrišti do neba: zemlje koje su najmanje odgovorne za njih, trpe najteže posljedice i k tomu imaju najmanje resursa da se s njima suoče", dodaje Jandeaux.
On stoga poziva zemlje članice skupine G20 (19 najrazvijenijih zemalja svijeta uz Europsku uniju) da preuzmu dvostruku odgovornost: da smanje "emisije stakleničkih plinova" i da "pomognu ranjivim stanovništvima da se prilagode".