Na okruglom stolu "Europa i migracije: Na putu sigurnosti i solidarnosti", sudjelovali su ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, eurozastupnik Karlo Ressler, zastupnik u Hrvatskom saboru i predsjednik saborskog Odbora za obranu i član Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Franko Vidović te Ivan Piteša, voditelj Ureda Međunarodne organizacije za migracije u Hrvatskoj.
Na prošlotjednoj plenarnoj sjednici Europskog parlamenta europski povjerenik Johannes Hahn je rekao da je Europskoj uniji potrebna sveobuhvatna migrantska politika, tj. pakt o migracijama i azil te naglasio potrebu uspostave partnerstva sa zemljama podrijetla, tranzita i odredišta.
Na istoj sjednici su zastupnici potom usvojili pet uredbi o politici migracija i azila i otvorili put pregovorima s Vijećem EU-a o paktu o migracijama i azilu.
"Nema države demokratskog zapada koje se ne suočava s problemom migracija (...) radi se o procesu koji je gotovo nezaustavljiv", rekao je Božinović u ponedjeljak na okruglom stolu posvećenom migracijama.
Upozorio je da masovne, ilegalne migracije predstavljaju sigurnosni problem, da je Hrvatska pod iznimnim pritiskom te da ilegalni prelasci granica predstavljaju "zloupotrebu sustava azila". Rekao je da se, za razliku od 2015., sada većinom radi o ekonomskim migrantima koji nemaju pravo na međunarodnu zaštitu, navodeći kao primjer veliki priljev migranata iz Afganistana, u pravilu isključivo muškaraca.
Ukazao je na činjenicu da je takozvanom zapadnobalkanskom ili istočnomediteranskom rutom lani prošlo 43 % ukupnog broja migranata koji su ušli u EU i upozorio da migracije izazivaju zabrinutost kod velikog broja Europljana.
Naveo je pritom primjer Austrije u kojoj se, prema istraživanjima javnog mišljenja, "stvara sentiment da je Europa omogućila nekontrolirani ulazak".
"Upravo zbog velikog priljeva migranata, Austrija je praktički blokirala ulazak Rumunjske i Bugarske u schengenski prostor", rekao je ministar.
Založio se za uređene, regularne migracije kako bi Europa, uključujući i Hrvatsku, zadovoljila interese tržišta rada.
"Hrvatska je prošle godine izdala 124.000 dozvola za boravak i rad. To je regularna migracija, zna se tko ulazi, to bi uvijek podržali i to je put kojim treba ići", rekao je Božinović.
Prema podacima Eurostata, u 2022. godini podneseno je više od 880.000 zahtjeva za azil u EU, uglavnom od strane državljana Sirije, Afganistana, Venezuele i Turske. Riječ je o 64 posto više zahtjeva za azil nego godinu ranije
Europralamentarac HDZ-a Karlo Ressler smatra da je nakon usvajanja pet zakonskih prijedloga na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta moguće doći do najmanjeg zajedničkog nazivnika između klubova zastupnika u EP-a te da sada postoji jedna zrelija politika na razini Unije, ali da se moraju nadići ideološka razmimoilaženja.
Ostaje za vidjeti hoće li do toga uistinu doći, s obzirom da je Europski parlament u srijedu odbacio smjernice proračuna EU-a za 2024. zbog točke o ulaganju u infrastrukturu na vanjskim granicama Unije koja je suprotstavila pučane i desne grupe sa socijaldemokratima i zelenima koji tvrde da bi se time Parlament založio za gradnju zidova na granicama.
Tako su zidovi na granici podijelili eurozastupnike i srušili smjernice proračuna 2024., za što je sam Ressler rekao da se to nikada do sada nije dogodilo.
Ressler je u raspravi podsjetio da dvije trećine migranata ne dobije međunarodnu zaštitu jer na to nemaju pravo te se osvrnuo na instrumentalizaciju migranata i hibridne nasrtaje na EU.
To se, kako je rekao, vidjelo na primjeru Bjelorusije koja je omogućila priljev migranata preko svog teritorija na granicu s Poljskom i Litvom, kao i na primjeru Turske i Grčke te Maroka i Španjolske.
"U sličnoj je situaciji i Hrvatska prema čijoj se granici migranti usmjeravaju iz BiH", rekao je Ressler.
"Sigurnosna arhitektura u Europi je narušena, kao i sigurnost Europljana (...) Moramo krenuti od kontrole vanjskih granica", rekao je Ressler.
Franko Vidović je također istaknuo da se "problem migracija ne smije svesti na ideologiju".
"Veliki priljev ljudi može jako radikalizirati Europu i zato političke stranke trebaju naći zajednički jezik. U Europi moramo naći formulu da zaštitimo naš način život, a da pritom sačuvamo humanitarni aspekt", rekao je Vidović.
"Mislim da je 2015. bila najveće otrježnjenje za Europu, kada se vidio nedostatak Dublinske uredbe. Migrantska kriza se tada pretvorila u krizu azila", rekao je Vidović.
Uz, kako je rekao, "sitne zamjerke", Vidović smatra da je "hrvatska policija odradila ogroman posao", štiteći svoju granicu i granicu EU-a.
Vidović smatra da EU mora djelovati proaktivno za zemljama partnerima, poput Turske koja je od Bruxellesa dobila oko šest milijardi eura, te zemljama zapadnog Balkana kako bi potonje uskladile svoje vizne režime s EU.
Sudionici su istaknuli važnost suradnje sa zemljama iz kojih migranti stižu, no Božinović je podsjetio da usprkos sredstvima koja se ulažu u razvoj afričkih zemalja, EU zauzvrat i dalje dobiva ilegalne migrante.
Ivan Piteša je rekao da su migracije "realnost kojom treba upravljati", a ne "problem koji treba riješiti", ističući da je "lokalna integracija" novopridošlih od ključne važnosti.
Također je istaknuo kako nijedan sustav koji je dizajniran za regularne procese nije spreman za masovne pojave
Sudionici su se na okruglom stolu, a vezano uz pitanje sigurnosti, osvrnuli i na krijumčare i trgovce ljudima.
Prema riječima ministra Božinovića, Hrvatska je samo ove godine uhitila oko 300 krijumčara ljudi.
"Zarada na švercu i trgovini ljudima doseže iznose ravne trgovini kokainom", rekao je Božinović.
Krijumčarenje migranata znatno se razvilo od početka migracijske krize u 2015. Prema podacima Europola i Interpola više od 90 % nezakonitih migranata platilo je krijumčarima kako bi pokušali stići do Europe. Za kriminalne mreže, navodi se u izvješću EU-a, to je vrlo unosna poslovna aktivnost s niskim rizikom od otkrivanja.
Procjenjuje se da je krijumčarenjem migranata 2015. ostvaren promet od 3 do 6 milijardi eura te da je 2019. na morskim rutama koje vode u Europsku uniju taj promet iznosio više od 200 milijuna eura.