"Zakon, donesen 2015., bio je rezultat državne intervencije u CHF materiju, pri čemu je imao retroaktivni učinak kojim su korisnici kredita u švicarskim francima stavljeni u poziciju kao da su od datuma uzimanja CHF kredita uzeli kredit vezan uz EUR", priopćio je HUB.
Banke su bile dužne prihvatiti zahtjev potrošača za konverzijom te slijediti postupak konverzije koji im je detaljno propisao zakon.
"Time je zakonodavac, na teret banaka, u potpunosti izjednačio položaj bivših korisnika CHF kredita s korisnicima EUR kredita. Banke su snosile sav trošak konverzije u ukupnom iznosu od oko milijardu eura", tvrdi HUB.
Udruga banaka napominje kako pojedini potrošači temelje svoje zahtjeve za dodatnim isplatama na razlici koja se temelji na obračunskoj usporedbi s nepostojećim kreditom u kunama fiksne kamate stope od oko 4,2%.
Općepoznato je da u vrijeme kad su banke u ponudi imale CHF kredite u ponudi u Hrvatskoj nije postojao kreditni proizvod u kunama s fiksnom kamatnom stopom od 4,2%. U ponudi je eventualno bio kunski kredit s promjenjivom kamatnom stopom u iznosu nešto više od 10%, podsjeća HUB.
Ovakva potraživanja nekih potrošača, dodaje Udruga banaka, ne samo da nisu utemeljena na zakonu, nego ne slijede niti ekonomsku realnost vremena u kojem su dizali kredite.
"Ovakvim zahtjevima se suprotno svrsi zakona, neopravdano i neutemeljeno želi bivše korisnike CHF kredita staviti u ekonomski povoljniji i nezakonito povlašteni položaj u odnosu na sve druge korisnike kredita u Hrvatskoj", ističe HUB.