"Već dugi niz godina pokušava se riješiti odlazak u mirovinu baletnih plesača sukladno beneficiranom stažu, odnosno, stažu osiguranja s povećanim trajanjem kako bi stariji plesači bili adekvatno zbrinuti i nagrađeni za dugogodišnji rad i doprinos baletnoj struci, a mladima bi se otvorila mogućnost zapošljavanja te omogućila određena fluktuacija unutar ansambala i generacijska smjena", kazao je za Hinu predsjednik Hrvatskog društva profesionalnih baletnih umjetnika izv. prof. dr. sc. Svebor Sečak.
Novi zakon, izglasan u Hrvatskom saboru 17. veljače 2023., to će sada i omogućiti. Zakon je stupio na snagu 8. ožujka i nakon 16 godina zamijenio onaj iz 2006., a njime se uz ostalo uvodi institut prekvalifikacije za baletne umjetnike koji zbog objektivnih okolnosti ne mogu nastaviti umjetnički doprinositi u instituciji u kojoj su zaposleni, a još su radno sposobni.
Nakon 20 godina rada, ne žele li otići u mirovinu nego su zainteresirani za obrazovanje i nastavak rada u drugoj profesiji, mogu ostvariti pravo na prekvalifikaciju o trošku države, uz punu plaću u razdoblju do četiri godine.
Od sada je mirovina obaveza a ne pravo
"Baletni plesači imali su i do sada beneficirani radni staž odnosno mogućnost nešto ranijeg odlaska u mirovinu, ali to je bilo njihovo pravo, a ne i obveza", napominje Sečak. To znači da su mogli ostati u sustavu rada do 65. godine. "No, to je posljedično dovelo do starenja ansambala i onemogućavanja zapošljavanja dovoljnog broja mladih plesača", ističe.
Novi zakon omogućuje odlazak u mirovinu nakon odrađenih 27 kazališnih sezona, odnosno 40 godina staža, uključivši staž osiguranja s povećanim trajanjem koji struka ima zbog medicinski dokazanog opadanja tjelesnih sposobnosti nakon 45. godine života, kao i povećane opasnosti po zdravlje.
Pravo na prekvalifikaciju imaju samo umjetnici koji još nisu ostvarili uvjete za mirovinu, a nisu u mogućnosti umjetnički djelovati. Time će se, kaže Sečak, osloboditi radna mjesta, a mladi plesači će nakon četiri godine rada na određeno imati pravo na ugovor na neodređeno.
Kao potencijalni problem izdvaja to što stupanjem zakona na snagu gotovo polovica zagrebačkog ansambla, kao i određeni broj plesača drugih ansambala, automatizmom stječe pravo na mirovinu. Kako ne bi došlo do prekida rada, kazališta su dobila tri mjeseca da usklade poslovanje sa zakonom.
Mogućnost prekvalifikacije odnosi se na ansamble u institucijama – baletne plesače zaposlene u Hrvatskim narodnim kazalištima u Zagrebu, Splitu i Rijeci te zagrebačkom kazalištu Komediji, kao i na plesače pjevače ansambla LADO. Do konca sezone zahvaća 33 baletna umjetnika i pet plesača pjevača ansambla LADO koji će otići u mirovinu i odnosi se samo na izvođače, a ne na ostale baletne umjetnike kao što su baletni majstori i pedagozi.
Prekvalifikacijom nije ograničen raspon zanimanja – umjetnici se mogu prekvalificirati u bilo koju profesiju, a dok ona traje, najviše četiri godine, isplaćuje se naknada plaće.
Ravnatelj Baleta HNK u Zagrebu: Radna mjesta otići će mladima
Ravnatelj Baleta HNK u Zagrebu Massimiliano Volpini očekuje da će novi zakon omogućiti veliku obnovu ansambla što je, smatra, izuzetno repertoarno bitno za središnji nacionalni teatar. "Ovaj će zakon svakako donijeti značajan zaokret unutar ansambla jer omogućuje dovođenje mladih plesača i nove energije, što je dobro za kazalište jer će nam omogućiti ponovno postavljanje velikih baleta, gdje je potrebno mnogo plesača u vrhunskoj formi", govori Volpini.
"Sada svaki puta kada želimo postaviti balet poput Labuđeg jezera, moramo igrati igru slagalice kako bismo pronašli plesače za svaku ulogu. Neki moraju igrati po 3-4 uloge u istome baletu, zato što nemamo dovoljno ljudi, ili pak moramo reducirati broj plesača u velikim ansambl plesovima", objašnjava.
S druge strane, ističe, institut prekvalifikacije omogućit će starijim umjetnicima da pronađu novu profesiju.
U HNK-u Zagreb po novom zakonu uvjete za mirovinu trenutno ima čak 33 plesača. Velika većina trebala bi u mirovinu otići u sljedeća tri mjeseca, a svakako do početka sljedeće sezone.
"Iskreno, uopće to ne vidim kao veliki problem, prije kao delikatno razdoblje, i za one koji odlaze u mirovinu i za ansambl. Bivši plesači mogu raditi mnoge druge poslove s izvrsnim rezultatima. Disciplina, posvećenost detaljima, osobnost, duboko ukorijenjen osjećaj dužnosti čine ih izvrsnim profesionalcima u mnogim sektorima", kaže Volpini.
Uvođenje u ansambl većega broja novih plesača u kratkome roku smatra velikim izazovom. "To bi moglo dovesti do neravnoteže unutar kolektiva, tako da je to proces koji treba pažljivo provesti", govori.
Zadovoljan je i zato što novi zakon omogućuje da se plesačima koji su već godinama u ansamblu na ugovorima na određeno napokon ponudi stalni angažman. Za prazna radna mjesta od nove sezone postoji ogroman interes na međunarodnom tržištu – samo za HNK Zagreb javilo se 1200 zainteresiranih. Među 350 plesača koji su pozvani na audiciju održanu 25. i 26. ožujka, baletna komisija u sljedećih će mjesec dana odabrati one koji su zadovoljili sve stroge kriterije za ulazak u ansambl zagrebačkog Baleta.
"Stotine mladih plesača traže ugovor i ovo im je bila odlična prilika. Za ovu se godinu nadam da ću pronaći barem 7-8 vrlo talentiranih plesača koji mogu pružiti veliku pomoć ansamblu, a da ne poremete ravnotežu", kaže Volpini.
Maša Kolar: Hrvatski baletni ansambli postat će tržišno konkurentnima
Da je riječ o velikome iskoraku za struku slaže se i ravnateljica Baleta HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci Maša Kolar, koja smatra da novi zakon struci vraća dignitet, a mladim plesačima omogućuje da u njemu vide dužu mogućnost karijere. "Mi svi znamo da se ovim poslom ne možemo baviti do mirovine, a ovaj nam zakon omogućava da se bavimo srodnim umjetnostima, ali i nekim potpuno drugim profesijama, što do sada nije bilo podržano", kaže Kolar.
Riječki baletni ansambl trenutno ima 22 baletna umjetnika u dobi od 21 do 38 godina. Po riječima ravnateljice, osim što se zahvaljujući novom zakonu oni koji se približavaju dobi za mirovinu ne moraju plašiti budućnosti, on će formalizirati nešto što se već neformalno prakticira: da radna mjesta u kazališnom aparatusu budu ponuđena ljudima iz kazališta. U riječkom su baletu, baletni pedagozi, inspicijentica i producentica iz redova bivših baletnih umjetnika.
Kolar ne smatra problematičnim ni to što zakon predviđa automatski prekid radnog odnosa za velik broj plesača, "jer će ta radna mjesta otići mladim plesačima".
"To će omogućiti da sva tri hrvatska baletna ansambla postanu tržišno konkurentna, jer će mladi dobiti ugovore o radu, a financije koje su prije bile usmjeravane na honorarne plesače kako bi se održao repertoar, moći će se usmjeriti u program i u sredstva za rad", ističe.
LADO: Unaprjeđuju se mogućnosti zapošljavanja na umjetničkim pozicijama
Novim zakonom prvi put u zakonski okvir kojim će biti regulirani specifični radno-pravni odnosi umjetnika ulazi i Ansambl narodnih plesova i pjesama Lado što je, po riječima ravnateljice Ileane Jurin Bakotić, iznimno važno za položaj umjetnika plesača pjevača ali i, napominje, za funkcioniranje te ustanove.
Zanimanje plesač pjevač Ansambla Lado zanimanje je s posebnim uvjetima rada jer plesači pjevači prilikom svakog nastupa, pa prema tome tijekom cijelog radnog vijeka, moraju biti u punoj fizičkoj spremi, bez mogućnosti poštede, a u koreografijama ne postoje manje fizički zahtjevne pozicije, objašnjava. Zbog dugotrajnih fizičkih napora i opterećenja dolazi do tjelesnih oštećenja i kroničnih bolesti.
"Iako je umjetnicima zakonom propisano pravo na beneficirani radni staž, nikad nije bila propisana odredba o prestanku radnog odnosa i odlasku u starosnu mirovinu, pa je radni odnos plesača pjevača mogao trajati duže od ispunjenja uvjeta za odlazak u punu starosnu mirovinu, te je logično da ovo pitanje treba zakonski regulirati", ističe Jurin Bakotić.
U Ladu djeluje ukupno 42 plesača pjevača, a petero ih trenutno ispunjava uvjete za punu starosnu mirovinu sukladno novom zakonu.
To što će zakon ubrzati dinamiku odlaska plesača pjevača u punu starosnu mirovinu svakako je izazov, napominje Jurin Bakotić, no istodobno će se otvoriti prilika za mlade umjetnike, koje su se do sada otvarale samo u slučaju odlaska pojedinih plesača pjevača u mirovinu ili eventualne zamjene privremeno nenazočnih zaposlenika.
"Zbog toga su mogućnosti za zapošljavanje na umjetničkim pozicijama bile vrlo male, što će ovaj zakon promijeniti", kaže.
Zakon je stupio na snagu tek nedavno, pa nitko od sugovornika još ne raspolaže informacijama o tome koliko će umjetnika koristiti institut prekvalifikacije, a svi očekuju da će se tek za pola godine ili čak godinu moći napraviti stvarna analiza njegove uspješnosti i manjkavosti.
Sad su na redu sami umjetnici
Iz pozicije umjetnika, za neke je riječ o važnoj promjeni koju su nestrpljivo čekali i sa zadovoljstvom prihvatili. "Za svakog je baletnog umjetnika jedno od ključnih pitanja što će biti s njim kad više ne bude mogao ispunjavati zahtjeve ovog izuzetno i fizički i mentalno zahtjevnog posla", kaže prvakinja Baleta HNK u Zagrebu Natalia Kosovac.
"Zato smo svi vrlo pažljivo pratili raspravu o novom zakonu i tome što on konkretno donosi i, iz svega što sam do sad čula od kolega, većina je jako zadovoljna što je zakon napokon prepoznao napore koje ulažemo u svoju profesiju. Mi smo poput vrhunskih atleta koji svaki dan moraju biti u top formi i svima nam je jasno da to ne možemo raditi do 65. godine. Sretni smo što sad imamo na raspolaganju različite opcije i ne moramo na silu pokušavati ostati u ansamblu niti brinuti što nas čeka u budućnosti", ističe Kosovac.
Voditeljica baletnog ansambla Kazališta Komedije Tina Vrtar Stipić slaže se da je riječ o velikoj prednosti za sve koji žele nastaviti karijeru u nekom drugom smjeru ili struci. Komedijin baletni ansambl ima 12 plesača. "S vremenom će zasigurno doći do pojedinačnih odlazaka u mirovinu, što ne vidim kao problem. To je prirodan očekivani slijed svake profesije", govori Vrtar Stipić.
Za plesne umjetnike Lada, koji su i prije Zakona o kazalištima imali beneficirani radni staž, ne mijenja se puno. "Većina promjena odnosi se na kolege koji po novom zakonu moraju ove godine u mirovinu, a po starom nisu trebali još nekoliko godina", ističe umjetnica Lada Ina Milačić. Ona već ima visoku stručnu spremu te stoga ne namjerava iskoristiti ovu mogućnost.
Što se tiče samog iskorištavanja ove zakonske mogućnosti, sada je na samim plesačima da počnu obavljati papirologiju, prijave se na mirovinsko i tako dalje.
Razgovarala: Gea Vlahović