Slučaj protiv Švicarske temelji se na tužbi udruge starijih osoba "Klub klimatskih starijih", zabrinute zbog posljedica globalnog zatopljenja na njihove životne uvjete i zdravlje, priopćio je ECHR.
Oni optužuju švicarske vlasti za razne propuste u vezi s klimatskim promjenama za koje kažu da predstavljaju kršenje obveze vlade da zaštiti živote te domove i obitelji građana.
"Ovo je povijesni događaj", rekla je Anne Mahrer (64), članica švicarskog kluba gdje je prosječna dob 73 godine, a kojeg podupire Greenpeace Švicarska.
Otprilike 50 od 2000 članova stiže u Strasbourg na saslušanje, rekla je Mahrer za AFP.
Sva izvješća o globalnom zatopljenju u posljednjih 20 godina pokazuju da su "svi pogođeni", ali starije osobe više od ostalih, posebice starije žene zbog kardiovaskularnih i respiratornih rizika, kazala je.
Svi pokušaji da se švicarske vlasti natjeraju da djeluju su propali, rekla je ona.
Tužbu protiv Francuske pokrenuo je Damien Careme, bivši gradonačelnik Grande-Synthea, predgrađa Dunkerquea u sjevernoj Francuskoj, koji također tvrdi da središnja vlada nije ispunila svoju obvezu zaštite života poduzimajući nedostatne korake za sprječavanje klimatskih promjena .
Dok je bio gradonačelnik, Careme je iznio svoj slučaj francuskom pravosuđu u ime svog grada, ali i u svoje osobno ime, rekavši da klimatske promjene povećavaju rizik da se njegova kuća nađe u poplavi.
'Ulozi su iznimno visoki'
Najviši upravni sud u Francuskoj presudio je u korist grada protiv središnje vlade 2021., ali je odbacio pojedinačni slučaj koji je pokrenuo Careme, a koji je on potom iznio Europskom sudu za ljudska prava.
"Ulozi su izuzetno visoki", rekla je Corinne Lepage, bivša francuska ministrica ekologije i jedna od Caremeovih odvjetnica u slučaju.
"Ako Europski sud prizna da klimatski propusti krše prava pojedinaca na život i normalan obiteljski život, onda to postaje presedan u svim državama članicama Vijeća i potencijalno u cijelom svijetu", rekla je za AFP.
Europski sud za ljudska prava priznao je u izjavi uoči saslušanja da Europska konvencija o ljudskim pravima, na kojoj mora temeljiti svoje presude, zapravo ne uključuje pravo na zdrav okoliš.
No, njegova odluka da se slučajevi pokrenu u srijedu temelji se na činjenici da bi ostvarivanje postojećih prava iz Konvencije moglo biti potkopano štetnim djelovanjem na okoliš ili izloženošću okolišnim rizicima.
Treći slučaj, bez datuma saslušanja do sada, pokrenuli su mladi Portugalci koji tvrde da je klimatska neaktivnost desetaka država pridonijela toplinskim valovima u Portugalu za koje su rekli da utječu na njihova prava.
Iako su ovi slučajevi prvi za Europski sud za ljudska prava, vlade su u prošlosti bile izvođene pred sudove u svojim zemljama.
Godine 2019. nizozemski Vrhovni sud naložio je vladi da smanji emisije stakleničkih plinova nakon tužbe jedne ekološke organizacije.
Dvije godine kasnije, sud u Parizu proglasio je francusku vladu krivom za nedjelovanje u vezi s klimom i naložio joj da plati nastalu štetu nakon što su četiri nevladine organizacije podnijele tužbu.
Ročišta u srijedu tek su početak postupka koji će vjerojatno trajati nekoliko mjeseci prije nego što Sud izrekne svoje presude.