"Oko je prozor u mozak", rekla je oftalmologinja dr. Christine Greer, direktorica medicinskog obrazovanja na Institutu za neurodegenerativne bolesti u Boca Ratonu, Florida.
"Možete gledati izravno u živčani sustav gledajući u stražnji dio oka, prema optičkom živcu i mrežnici".
Istraživalo se kako oko može pomoći u dijagnosticiranju Alzheimerove bolesti prije pojave simptoma. Do trenutka kad su pogođeni pamćenje i ponašanje, bolest je već uznapredovala.
"Alzheimerova bolest počinje u mozgu desetljećima prije prvih simptoma gubitka pamćenja", rekao je dr. Richard Isaacson, neurolog koji je također na Institutu za neurodegenerativne bolesti.
Ako liječnici uspiju identificirati bolest u njezinim najranijim fazama, ljudi bi tada mogli odabrati zdrav način života i kontrolirati svoje promjenjive čimbenike rizika, poput visokog krvnog tlaka, visokog kolesterola i dijabetesa, rekao je Isaacson.
Koliko rano možemo vidjeti znakove kognitivnog pada? Kako bi to saznali, znanstvenici su ispitali donirano tkivo mrežnice i mozgova 86 osoba s različitim stupnjevima mentalnog nazadovanja.
"Naša je studija prva koja pruža dubinske analize profila proteina i molekularnih, staničnih i strukturnih učinaka Alzheimerove bolesti na ljudsku mrežnicu i kako oni korespondiraju s promjenama u mozgu i kognitivnim funkcijama", rekla je autorica studije Maya Koronyo-Hamaoui, profesorica neurokirurgije i biomedicinskih znanosti na Cedars-Sinai u Los Angelesu, u izjavi.
"Te promjene u mrežnici povezane su s promjenama u dijelovima mozga zaduženima za pamćenje, navigaciju i percepciju vremena", rekla je Koronyo-Hamaoui.
Znanstvenici su prikupljali uzorke retinalnog i moždanog tkiva tijekom 14 godina od 86 ljudskih darivatelja s Alzheimerovom bolešću i blagim kognitivnim oštećenjem - najveća skupina retinalnih uzoraka ikada proučavana, prema autorima.
Znanstvenici su potom usporedili uzorke donora s normalnom kognitivnom funkcijom s uzorcima osoba s blagim kognitivnim oštećenjem i onima s kasnijim stadijem Alzheimerove bolesti.
Studija očiju, objavljena u časopisu Acta Neuropathologica, otkrila je značajno povećanje beta-amiloida, ključnog markera Alzheimerove bolesti, kod ljudi s Alzheimerovom bolešću i ranim kognitivnim padom.
Mikroglijalne stanice pale su za 80 posto kod onih s kognitivnim problemima, pokazalo je istraživanje.
Te su stanice odgovorne za popravak i održavanje drugih stanica, uključujući čišćenje beta-amiloida iz mozga i mrežnice.
"Pronađeni su (također) markeri upale, koji bi mogli biti jednako važan pokazatelj napredovanja bolesti", rekao je Isaacson, koji nije bio uključen u studiju.
"Nalazi su također bili očiti kod ljudi bez ili s minimalnim kognitivnim simptomima, što sugerira da bi ti novi očni testovi mogli biti dobro pozicionirani za pomoć u ranoj dijagnozi".