Kako su izvijestili iz Općine Viškova, za izgradnju Kuće halubajskega zvončara, koju ta općina gradi u sklopu Sportsko-rekreacijske zone i kompleksa „Halubjan“, osigurano je nepovratnih 2,1 milijuna eura, a vrijednost projekta procjenjuje se na 5,5 milijuna.
Ministarstvo kulture i medija osiguralo je nepovratno 262.791 eura, a u sklopu integriranog projekta Povežimo se baštinom putem ITU mehanizma iz Urbane aglomeracije Rijeka osigurano je oko milijun eura. Oko 700 tisuća eura je kao partneru u projektu odobreno na temelju javnog poziva za sufinanciranje provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini, koji je provelo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, a Primorsko-goranska županija je osigurala 132 tisuće eura.
Halubajski zvončari - nematerijalna kulturna baština pod zaštitom UNESCO-a
Načelnica Viškova Sanja Udović podsjetila je kako su halubajski zvončari, to jest „Godišnji pokladni ophod zvončari s područja Kastavštine“ jedno od četiri nematerijalna kulturna dobra koje je UNESCO uvrstio na reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine svijeta, a baštine se na 19 četvornih kilometara površine Viškova.
Istaknula je da je kulturna baština iznimno vrijedan resurs te da je odgovornost i obveza taj kapital iskoristiti na najbolji mogući način.
„Prije svega zbog nas samih kao članova zajednice, čiji je identitet i tradicija zvončara, zbog generacija koje će doći iza nas i naslijediti bogatstvo baštine koju imamo, ali i činjenice da kulturni turizam posljednjih godina postaje sve dominantniji oblik turizma jer se povećava broj turista koji žele upoznati lokalnu kulturu i tradiciju mjesta ili regije koju posjećuju“, rekla je Udović.
Dodala je da je projekt izgradnje Kuće halubajskega zvončara postavljen na temelju Strateškog okvira razvoja turizma Viškova te studije izvodivosti, analize troškova i koristi projekta.
Uz stalni muzejski postav, koji će suvremeno i interaktivno prezentirati povijest, običaje i tradiciju zvončara i kraja, u interijeru i eksterijeru Kuće halubajskega zvončara bit će prostorije za galerijske, kulturne, edukativne, zabavne, enološke i gastronomske događaje te stručne i znanstvene skupove.
Uz radove na objektu, pri kraju je izgradnja pješačke staze – šetnice suhozida i tradicije do Kuće halubajskega zvončara dugačke 200 metara, izgrađene u tehnici suhozida.
Voditelj općinskog odjela za planiranje Sanjin Vranković rekao je da je simbolika šetnice očita jer je i „Umijeće suhozidne gradnje“ jedno od četiri nematerijalna kulturna dobra pod zaštitom UNESCO-a, koja se baštine na Viškovu.
Osim "Umijeća suhozidne gradnje" i „Godišnjeg pokladnog ophoda zvončara s područja Kastavštine“, na reprezentativnoj listi nematerijalne kulturne baštine svijeta su i „Dvoglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja“ te „Mediteranska prehrana na hrvatskom Jadranu, njegovoj obali, otocima i dijelu zaleđa“, istaknuo je.
Trodnevni ophod zvončara po selima Kastavštine počinje na Pusnu nedeju i traje do utorka prije Pepelnice, kad se u Viškovu spaljuje pust.
Zvončarski ophod više od 50 sela - važan dio društvenog života Kastavštine
Prema podatcima iz Turističke zajednice Viškova, iako je zvončarski ophod povezan s pradavnim ritualima prizivanja proljeća, novog života i tjeranja zime i zla, on je na Kastavštini još važan dio društvenog života.
Zvončari u svojem ophodu obilaze po dvadesetak sela na dan, zaustavljajući se u svakom selu na okrijepi i druženju sa stanovnicima i posjetiteljima.
Krećući iz Halubja, u tri dana ophoda obiđu više od 50 sela i zaselaka Kastavštine, na jugu do Pehlina u Rijeci te do grada Kastva na zapadu.
Tijekom trodnevnog ophoda odjeveni su u tradicionalnu odoru ili „monturu“, bijele hlače i mornarske majice kratkih rukava, ogrnuti su ovčjom kožom, a na glavi imaju posebno stilizirane maske – životinjske glave s crvenim isplaženim jezikom i rogovima, što ih čini posebnima u odnosu prema drugim zvončarskim skupinama.
U rukama nose stilizirani buzdovan – „balku“ ili „bačuku", a tradicionalni su sudionici Riječkoga i drugih karnevala.