Na forumu je sudjelovalo otprilike 100 kosovskih i 40 hrvatskih tvrtki, a organiziran je povodom posjeta hrvatskog gospodarskog izaslanstva Kosovu, kojeg predvodi ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović, izvijestili su iz Hrvatske gospodarske komore (HGK).
U doba velikih globalnih promjena i nesigurnosti, kao i poremećaja u globalnim dobavnim lancima, otvara se prostor i za jače poslovanje s regijom i širim okruženjem, a relativna blizina tržišta, poznavanje načina poslovanja, kao i prepoznatljivost proizvoda mogu biti dodatni poticaj jačoj suradnji poduzetnika, rečeno je na forumu.
"Kako bismo našim članicama otvorili vrata suradnje na stranim tržištima potrebni su nam partneri od povjerenja, koji imaju uvid u našu kulturu poslovanja i koji poznaju kvalitetu naših proizvoda", kazao je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević.
Naveo je da su već i sada u izvozu zastupljeni najznačajniji hrvatski prehrambeno-prerađivački brendovi koji na kosovskom tržištu imaju prepoznatljivost kvalitete, tradiciju i lojalnost među potrošačima.
O prilikama za povezivanje u segmentu graditeljstva i infrastrukture na forumu je govorila savjetnica predsjednika HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj. "Hrvatske tvrtke imaju bogato iskustvo rada na Kosovu, u energetici i graditeljstvu", istaknula je Čagalj.
Navela primjer hrvatske Ingre koja je radila na dva projekta izgradnje autocesta na Kosovu. "Takva prisutnost hrvatskih građevinskih tvrtki na Kosovu, i to u velikim investicijskim projektima, daje dodatni poticaj suradnji u građevinskom sektoru, naročito na području obnove prometne infrastrukture", kazala je Čagalj.
Uz građevinu i prometnu infrastrukturu, tvrtke iz Hrvatske zainteresirane su za suradnju u različitim područjima, od graditeljstva, financijskog sektora do ICT-a i tekstilne industrije, rečeno je na forumu. Također, suradnja se može dodatno ojačati u šumarstvu i poljoprivredno-prehrambenom sektoru, čiji su proizvodi i brendovi poznati potrošačima na Kosovu, a koje su jednim dijelom i fizički prisutne na tržištu.
Hrvatska ima bogata iskustva i ekspertizu u području korištenja biomase i izgradnje energana, kao i u održivoj proizvodnji toplinske i električne energije, gdje također postoji potencijal za nove suradnje.
Kako se navodi u priopćenju, Kosovo je jedna od zemalja s kojima Hrvatska ostvaruje suficit u robnoj razmjeni.
Podaci za prvih deset mjeseci 2022. pokazuju dodatni porast izvoza iz Hrvatske na Kosovo za 23 posto te uvoza s Kosova za čak 85 posto u odnosu na isto razdoblje godine prije, što je rekordna razina međusobne trgovine.
Prema podacima kosovskog statističkog ureda, u 2021. je na Kosovu bilo 1.001 registriranih tvrtki u području građevine, dok ih je 2020. bilo 1040. Udio građevinske industrije u BDP-u Kosova iznosi 3,90 posto, što je niže od dugoročnog prosjeka od 4,07 posto.
U Hrvatskoj je udio građevinarstva u BDP-u u 2021. bio 5 posto, s ukupno 18.820 tvrtki u 2021. i 17.710 u 2020., navodi se u priopćenju HGK.