“Tijekom svoga boravka, visoki predstavnik Schmidt podijelio je informacije s Odborom za vanjske poslove Europskog parlamenta o trenutačnoj političkoj situaciji u BiH. Naglasio je da BiH mora iskoristiti svoju povijesnu priliku nakon stjecanja statusa kandidata”, objavio je na Twitteru Ured visokog predstavnika u Sarajevu.
Schmidt je nakon sastanka, koji je bio zatvoren za javnost, odbio dati bilo kakvu izjavu ili komentar. Njegov dolazak u Europski parlament, nekoliko puta odgađan, bio je najavljen još u listopadu prošle godine kada ga je skupina zastupnika optužila da je bio pristran u korist Hrvata kada je na dan izbora nakon zatvaranja birališta nametnuo izmjene izbornog zakona koje se odnose na ustroj i funkcioniranje Doma naroda parlamenta Federacije BiH i način donošenja odluka.
Tako je 14. listopada prošle godine nizozemska zastupnica Zelenih Tineke Strik objavila da je 25 zastupnika Europskog parlamenta te parlamenata Njemačke, Nizozemske i Francuske pozvalo Schmidta da “povuče izmjene izbornog zakona”, jer do “takvih dalekosežnih reformi treba doći kroz demokratski proces, a ne nametanjem od strane OHR-a”.
Strik je reagirala čak i na najavu predsjednika vanjskopolitičkog odbora EU-a, Davida McAllistera, njemačkog zastupnika iz CDU-a, koji je rekao da će Schmidt “razgovarati s vanjskopolitičkim odborom o stanju u BiH”.
“Mala ispravka. Gospodin Schmidt je pozvan u vanjskopolitički odbor EP-a da objasni zašto je nametnuo izmjene izbornog zakona u BiH, favorizirajući Hrvate, u trenutku kada građani glasaju. Zašto je predsjednik odlučio da se sastanak održi bez prisustva javnosti? Schmidt bi trebao položiti račune Bosancima”, napisala je prošli tjedan na Twitteru Tineke Strik.
Hrvatski zastupnik Tonino Picula (SDP/S&D) imao je nakon rasprave na odboru i bilateralni sastanak s visokim predstavnikom Schmidtom. Ograđujući se da ne može govoriti o pojedinostima sastanka održanog iza zatvorenih vrata, Picula je rekao da je Schmidt “u komunikaciji s kritičarima njegova poteza (promjene izbornog zakona) iznio razumne argumente zašto se na to odlučio, a teško je procijeniti jesu li njegovi kritičari sada promijenili mišljenje”.
“Međutim, čini mi se da argumenti na kojima se temelje te kritike nisu objektivni, nego su prije svega navijački. Postoje ovdje u EP-u kolege koji stvarnost u BiH doživljavaju drugačije što je naravno njihovo pravo”, rekao je Picula.
Zastupnica Željana Zovko (HDZ/EPP) kaže da se ne smije zaboraviti da stanje u BiH većini zastupnika EP-a nije dovoljno jasno jer ih je u ovom sazivu preko 70 posto koji nemaju duboku institucionalnu memoriju i ne poznaju BiH te su stoga često izloženi vanjskim utjecajima.
“Vidimo da upravo sada Europski parlament prolazi kroz katarzu, proces čišćenja od vanjskih utjecaja koji su često maligni za BiH, od Rusije, do Irana i Turske. Ima puno lobističkih skupina koje pokušavaju utjecati na mišljenja pojedinih zasutpnika. Mi pokušavamo objasniti da to ne smije biti slučaj, da ovdje moramo braniti isključivo europske interese, kao što je Schmidt uradio kada je donio izmjene izbornih pravila”, rekla je Zovko.
Prošli tjedan je Europski parlament izglasao izvješće o vanjskoj i sigurnosnoj politici u kojoj je pozvao na provođenje izbornih reformi u BiH kako bi se osigurala jednakost konstitutivnih naroda, ali je istovremeno izrazio "zabrinutost" promjenama izbornog zakona koje je donio visoki predstavnik Christian Schmidt.
U izvješću se pozivaju političke vođe u BiH da provedu "opsežni skup reformi koji uključuje izborne reforme u sklopu s odlukama domaćih i međunarodnih sudova kako bi se osigurala načela jednakosti i nediskriminacije za sve građane i konstitutivne narode".
Ali se također "izražava zabrinutost u vezi s trenutkom, sadržajem i načinom na koji su izmijenjeni izborni zakon Bosne i Hercegovine i Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, s obzirom na to da je Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu izmjene predložio na dan izbora, što bi moglo ugroziti demokratski legitimitet i učvrstiti etno-nacionalizam", stoji u izvješću.