"Pokrenuo sam međustranačke konzultacije unutar Gradske skupštine kako bi ovaj saziv riješio tri temeljna politička pitanja za održivo i učinkovito gospodarenje otpadom - a to su potrebni objekti, tehnologija i lokacije na kojima bi objekte izgradili", rekao je Klisović na zajedničkoj konferenciji za novinare s gradonačelnikom Zagreba Tomislavom Tomaševićem.
Otpad može biti gorivo za proizvodnju energije
Kaže da prvenstveno misli na centar za gospodarenje otpadom, koji bi uključivao i energanu. Klisović podsjeća da su cijene energije jako visoke, a imamo goleme količine otpada kojeg se moramo riješiti.
Taj otpad može biti gorivo za proizvodnju energije na održivi način, koristeći najbolje raspoložive tehnologije, po uzoru na druge europske gradove, dodao je.
U državama EU-a 18 milijuna ljudi koristi struju, a 15 milijuna se grije energijom iz otpada. Države koje najviše recikliraju, kao što su Njemačka, Austrija, Švedska, Nizozemska ili Belgija, samo jedan posto otpada odlažu na odlagališta, a sve ostalo se pretvara u energiju ili se reciklira.
EU 27 posto otpada odlaže na odlagališta, a Hrvatska 60 posto, to treba smanjiti, a time će se smanjiti i staklenički plinovi i cijena energije.
Ostali potrebni objekti su sortirnica, kompostana, reciklažno dvorište, odnosno mjesto gdje će se odlagati građevinski otpad, te centar za ponovnu uporabu.
Klisović kaže da je gradskim zastupnicima uputio taj neformalni prijedlog, a sada od njih očekuje dopunu ili njihove prijedloge.
Jednim od najvećih uspjeha u protekloj godini ocijenio je konsolidaciju gradskih financija, te je najavio inicijativu za uspostavom Riznice, što bi bio prvi korak u sustavnoj reformi gradskih financija.
Reforma bi trebala napokon umrežiti sve financijske sustave u Gradu, kroz koje je ranije "klizio novac iz gradskog proračuna u privatne džepove".
"Zatvorit ćemo te crne rupe kroz Riznicu, koja je kruna reforme vođenja financija u Gradu. Nakon toga više neće biti moguće 'zamračiti' novac u Zagrebu", poručio je Klisović.
Govoreći o rezultatima novog modela zbrinjavanja otpada, Tomašević je istaknuo da se u kratkom vremenu za 27 posto smanjila količina miješanog komunalnog otpada, 40 posto je više plastike, 30 posto više biootpada i devet posto više papira.
Povećanje broja odvoza, plastike i papira, kažnjavanje pojedinačno
To je važno jer Zagreb plaća 10-ak milijuna kuna kazne zbog neispunjavanja EU ciljeva u odvajanju otpada. Zato nije bilo vremena za čekanje da prorade sva postrojenja, jer svaka godina je 10 milijuna kuna manje u gradskom proračunu.
Najavio je daljnju reorganizaciju sustava, kako bi se smanjio broj odvoza miješanog i povećao broj odvoza plastike i papira. Rekao je da će uz edukaciju građana nastaviti i sa kaznama za nemarne građane, i to pojedinačnim, a ne svih stanara u zgradi.
Što se tiče duga Zagrebačkog holdinga rekao je da su novi krediti obuhvatili manje od 10 posto, a više od 90 posto je naslijeđeni dug, koji je iznosio oko pet milijardi kuna.
U tom je smislu financijsko restrukturiranje završilo, 700 radnika viška u administraciji više ne radi u Holdingu, a nakon dugo vremena podignut je kreditni rejting Zagrebačkog holdinga i Grada Zagreba.