“Znamo da naše žlijezde lojnice prestaju proizvoditi sebum na temperaturi od 8 Celzijevih stupnjeva i onim nižima. Sebum je masna izlučevina koja hidratizira kožu i štiti je od ultraljubičastog zračenja i štetnih bakterija", rekla je.
Koža lica zimi je izložena čestim izmjenama boravka u prostorijama sa suhim, zagrijanim zrakom, odnosno vani na hladnome vanjskom zraku, što uzima danak i kožu može isušiti i više nego što to čini ljetno sunce, uzrokujući njezino perutanje.
No, hidratantna krema na bazi vode nanesena danju na iznimno niskim temperaturama može se smrznuti, oštećujući pritom krvne žile kože.
"Stoga: manje vlage, više masnoće“, savjetuje Schlossberger.
"Da pojednostavnimo stvari - probajte koristiti bogatu noćnu kremu i tijekom dana", kaže ona, dodajući da su noćne kreme obično masnije i sadrže manje vode od dnevnih.
Nastavi li se perutanje kože unatoč tomu, dermatologinja preporučuje da se na lice nanese vazelin.
Za osobe s jako masnom kožom sklonom crvenilu i aknama, bolja alternativa masnoj noćnoj kremi u zimskim bi danima mogla biti češća primjena proizvoda za dnevnu njegu kože, kaže Schlossberger te dodaje da bi i u tom slučaju po hladnome vremenu trebalo izbjegavati kreme s visokim udjelom vode.
Ističe kako je važno imati na umu da noćne kreme, za razliku od brojnih dnevnih krema obično ne sadrže nikakav zaštitni faktor (SPF).
Dakle, koristite li noćnu kremu tijekom dana i odlučite se za dugu šetnju, obavezno ispod nje nanesite kremu za sunčanje sa zaštitnim faktorom.