Ovo je prva bolnica u Zagrebu koja je krenula u ozbiljne infrastrukturne zahvate, a nakon nje počela je obnova i drugih zdravstvenih ustanova oštećenih u potresu, istaknuo je ministar koji je uz pratnju ravnateljstva bolnice i medija obišao jednu od četiri bolničke etaže u obnovi.
Neposredno do tog objekta nalazi se bolnički transplantacijski centar koji, istaknuo je Beroš, nije stao od početka radova, 2. studenoga.
Obnovom će se, protupotresno ojačanje konstrukcije zgrade, riješiti i ranije disfunkcionalnosti pa će ubuduće biti jedan objedinjeni operacijski trakt umjesto dosadašnja četiri.
Ravnatelj bolnice Mario Starešinić istaknuo je da je riječ o zgradi izgrađenoj između dva svjetska rata i ovo je prvo značajnije ulaganje u sto godina postojanja bolnice.
"Sve to ne bi bilo moguće bez znatnih sredstava osiguranih iz EU fondova. Iznimnim naporom Vlade i premijera produžen je rok za korištenje sredstava iz Fonda solidarnosti EU što je omogućilo da povučemo sva predviđena sredstva za konstrukcijsku obnovu", rekao je ravnatelj.
Obnova u dvije faze, završetak u kolovozu 2024.
Natječaj je raspisan 3. veljače ove godine, a 19. kolovoza potpisan je ugovor s izvođačem.
Projektom su obuhvaćene dvije trećine ukupne površine bolnice, a obnova ide u dvije faze. Prva faza bit će gotova do 31.listopada sljedeće godine, a završetak kompletne obnove planiran je za 19. kolovoza 2024.
Zbog obnove, Klinika za ginekologiju je premještena u KBC Sestre milosrdnice, dijaliza u KB Dubrava, a uz pomoć Rebra i KB Dubrave organizirana je kuhinja, sterilizacija te je premještena i bolnička administracija.
"To je veliki zahvat i trudili smo se da pacijenti budu što manje oštećeni", rekao je ravnatelj te poručio da će svi premješteni odjeli biti vraćeni nakon obnove, uključujući ginekologiju.
Ravnatelj je istaknuo da su, unatoč pripremama za obnovu, ove godine odradili čak 95 transplantacija organa, a od potpisivanja ugovora s izvođačem do danas, odrađeno je 29 transplantacija. Kirurški, hematološki i kardiološki odjeli rade uobičajeno, bez većih pauza u pružanju zdravstvene zaštite, istaknuo je Starešinić.
Cjelokupni projekt obnove KB Merkur koštat će 470 milijuna kuna, od toga 425 će biti utrošeno na obnovu zgrade u Zajčevoj, a 45 milijuna kuna na obnovu Klinike Vuk Vrhovac.
Oko 37 posto sredstava osigurano je iz EU Fonda solidarnosti, a ostatak iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i državnog proračuna, rekao je ministar.