Premijer boravi u Tirani na sastanku na vrhu zemalja EU-a i zapadnog Balkana, a u izjavi novinarima naglasio je da ti susreti, koji su češći zahvaljujući inicijativi Hrvatske, ubrzavaju dinamiku približavanja članstvu zemalja zapadnog Balkana.
Prvi takav skup održan je 2000. u Zagrebu, a uslijedio je onaj u Solunu 2003., pauza do Sofije 2018., pa samiti u Zagrebu 2020., Brdu 2021. te današnji u Tirani.
„Dinamika susreta na najvišoj razini postala je intenzivna, mislim da će to ubrzati proces“ pristupanja šest zemalja zapadnog Balkana u EU, smatra Plenković.
On je rekao da se u deklaraciji nakon skupa po prvi put ne koristi „eufemizam europske perspektive“ nego o „perspektivi članstva u EU-u“, što je „konkretniji izričaj“ koji pokazuje veću privrženost proširenju članica saveza.
Plenković je rekao kako je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić na skupu od „niza“ čelnika pozvan da se Srbija svrsta uz vanjskopolitička stajališta EU-a, osobito uz pakete sankcija.
„On govori o tome da oni uvijek imaju te unutarnje stvari koje se tiču odnosa prema Rusiji, ali isto tako onda napomene da su oni osudili rusku agresiju na Ukrajinu i da poštuju ukrajinski teritorijalni integritet“, rekao je hrvatski premijer.
Srbija je, uz Bjelorusiju, jedina europska zemlja koja se nije priključila sankcijama Rusiji.
Plenković je na skupu rekao kako je Hrvatska „kao regionalno energetsko čvorište“ spremna pomagati zemljama srednje i jugoistočne Europe.
Na skupu je podržao davanje statusa kandidata BiH već na Europskom vijeću idućeg tjedna, te je pozdravio viznu liberalizaciju za Kosovo čija je predsjednica Vjosa Osmani najavila podnošenje zahtjeva za članstvom u EU idućeg tjedna.
Plenković je dodao kako niti jedna članica Europske unije nema nikakvih rezervi prema članstvu Hrvatske u šengenskom prostoru te da očekuje da će ono biti odobreno na susretu europskih ministara u četvrtak.