“Dok nastavljamo podržavati Međunarodni kazneni sud, mi predlažemo uspostavu posebnog suda uz potporu Ujedinjenih naroda koji bi istraživao i sudio ruske ratne zločine u Ukrajini”, rekla je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.
EK će u međunarodnoj zajednici tražiti što širu podršku za uspostavu takvog suda, dodala je.
Komisija navodi da se ratni zločini, zločini protiv čovječnosti i zločin genocida mogu procesuirati u onim državama članicama EU koje su u svojim nacionalnim pravnim sustavima uvele načelo univerzalne nadležnosti za ta kaznena djela.
Pod univerzalnom jurisdikcijom, ta su djela kažnjiva bez obzira na državljanstvo počinitelja i žrtve i bez obzira na mjesto počinjenja zločina.
Na svakoj je državi članici EU-a da odluči hoće li osigurati takvu univerzalnu nadležnost i, ako to čini, definirati precizne uvjete pod kojima će svojim sudovima omogućiti univerzalnu nadležnost za ta kaznena djela.
Von der Leyen je istaknula da Rusija mora platiti za materijalna razaranja u Ukrajini.
“Osigurat ćemo s našim partnerima da Rusija plati za razaranja koja je uzrokovala, zamrznutim sredstvima oligarha i imovinom njezine središnje banke”, istaknula je von der Leyen.
Istaknula je da je Europska unija blokirala 300 milijardi eura rezervi ruske središnje banke i zamrznula 19 milijardi eura ruskih oligarha.
Procjena materijalne štete koju je pričinila ruska agresija u Ukrajini penje se na 600 milijardi eura.
Von der Leyen je rekla da bi EU zajedno sa svojim partnerima kratkoročno mogla upravljati tim sredstvima i investirati ih u obnovu Ukrajine. Komisija želi osigurati pravni okvir kako bi se zamrznuta sredstva mogla koristiti za obnovu i pomoć Ukrajini.
Jedna od ideja jest da se ukidanje sankcija na rusku imovinu poveže s potpisivanjem mirovnog sporazuma između Ukrajine i Rusije kojim bi se riješilo i pitanje ratne odštete.
Do tada, Europska komisija bi htjela istražiti s međunarodnim partnerima koji su usvojili slične sankcije, može li se pokrenuti aktivno upravljanje zamrznutom i “'imobiliziranom” imovinom, posebno likvidnom imovinom državnih poduzeća i Ruske središnje banke i povezanih subjekata kako bi se tim sredstvima financirala obnova Ukrajine.
U tu svrhu trebalo bi uspostaviti odgovarajuće financijske instrumente, po mogućnosti na međunarodnoj razini te bi trebalo promijeniti postojeće pravne akte EU-a o restriktivnim mjerama, navodi Komisija.