Provođenje više vremena ispred digitalnih ekrana posebice se odnosi na učenike srednjih škola te na djevojke, pokazuje analitičko izvješće "U potrazi za mjerom između školskog igrališta i Tiktoka", koje je u četvrtak objavio Institut za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ).
Izvješće se bavi rijetko predstavljenim perspektivama djece i mladih o obrascima korištenja i utjecaju digitalnih tehnologija na njihove živote, društvo i gospodarstvo. Poseban naglasak stavljen je na analizu povezanosti čestine korištenja digitalnih uređaja i dobrobiti djece i mladih.
Izvješće je nastalo temeljem rezultata znanstvenoistraživačkog projekta „Promjene u organizaciji procesa odgoja i obrazovanja uzrokovane Covid-19 pandemijom: učinci na obrazovna iskustva, dobrobit i aspiracije učenika u Republici Hrvatskoj (EWAchange)” kojeg financira Hrvatska zaklada za znanost.
Opsežno nacionalno istraživanje je provedeno u razdoblju od svibnja do kolovoza 2022. U istraživanju je sudjelovalo 17.472 učenika (5. i 7. razred osnovnih i 3. razred srednjih škola) te 3634 učitelja i nastavnika iz 165 škola u Hrvatskoj, što ga čini jednim od najopsežnijih u ovom dijelu Europe.
Čak 61 posto učenika 3. razreda srednjih škola odgovara da više ili znatno više vremena provode ispred ekrana mobitela, računala, televizora u odnosu na razdoblje prije pandemije. To se posebice odnosi na djevojke.
Više od 50 posto učenika 7. razreda osnovnih i 3. razreda srednjih škola koristi digitalne uređaje tri i više sata tijekom radnog dana (ne računajući rad na školskim obvezama).
Rezultati istraživanje govore o smanjenju vremena posvećenog izvršavanju školskih obveza i bavljenja sportom i rekreacijom, gdje 15 posto srednjoškolaca ne provede niti minutu u radu za školu, a 29 posto ne bavi se sportom ili rekreacijom ni u klubu niti individualno.
Mladi koji u većoj mjeri koriste digitalne uređaje svoja psihološka stanja procjenjuju manje pozitivnima
Hrvatski učenici svih generacija koji u većoj mjeri koriste digitalne uređaje, skloniji su svoja psihološka stanja procjenjivati manje pozitivnima.
Djeca i mladi koji provode više od četiri sata dnevno u korištenju digitalnih uređaja daju negativnije iskaze psihološkog stanja.
Rezultati ukazuju i da 43 posto mladih u Hrvatskoj negativnim procjenjuje utjecaj osobnog korištenja na vlastito učenje, 37 posto na kvalitetu slobodnog vremena, 31 posto na fizičko i 29 posto na mentalno zdravlje.
Čak 70 posto učenika 7. razreda smatra značajnim problemom količinu vremena koji mladi provode online, a 62 posto problemom smatra zaokupljenost nevažnim sadržajima u online okružju.
Zlostavljanje (cyberbullying) u online okružju izrazitim problemom smatra 49 posto sedmaša, pri čemu 56 posto djevojaka te 42 posto mladića.
Rezultati pokazuju da 75 posto učenika sedmog razreda smatra da više uživaju u druženju s drugima uživo u usporedbi s online okružjem, 72 posto uživo osjećaju veću bliskost s prijateljima, a 66 posto odgovara da uživo mogu bolje razumjeti ponašanje drugih.