Karlovac je po naredbi nadvojvode Karla II. Štajerskoga građen kao utvrda po modelu renesansnoga grada u obliku šesterokrake zvijezde.
Dio je to Karlovca u kojem se danas živi, mnogo je javnih službi, ali i napuštenih kuća i poslovnih prostorija, nerijetko s daskama umjesto prozora, pa je gradonačelnik Damir Mandić radove za obnovu odvodnje, vodovoda, javne rasvjete, telekomunikacija, obnovu oko pet kilometara cesta s nogostupima te uvođenje plina nazvao "nultom točkom za dobro stanovanje i poslovanje" te za punu revitalizaciju prostora.
Grad zato ulaže dodatnih 28,4 milijuna kuna za DTK mrežu, popločavanje Radićeve ulice, za 193 nove svjetiljke javne rasvjete i klupe za krajobrazno uređenje. U 25 gradskih ulica i trgova porušit će se 19 stabala i posaditi toliko novih, a uz uobičajenu urbanu opremu, poput klupica i koševa za otpatke (150), na dvadeset mjesta bit će sustav za vezanje bicikala.
Obnova Franjevačkog samostana i bivšega Eparhijskog dvora i Parohijskog doma
U roku od dvije godine tu će biti sasvim nova slika. Sa 77 milijuna kuna iz Fonda solidarnosti Europske unije bit će obnovljene sve zgrade javne namjene oštećene u potresu. Tu je još 67 milijuna kuna za obnovu Franjevačkog samostana, a najnovija je vijest da je Ministarstvo kulture uvažilo žalbu Srpske pravoslavne crkve te će se iz tog fonda obnoviti i Radićeva 14, tj. bivši Eparhijski dvor i Parohijski dom. Gradonačelnik Mandić rekao je kako se nada da će za dvije godine u Radićevoj ulici sve poslovne prostorije biti u funkciji budući da je sada dio privatnih zgrada napušten.
Prostor Zvijezde je u A zoni zaštite, ima 33,83 hektara s 252 zgrade, od kojih je deset posto izrazite baštinske vrijednosti i 35 posto visoke baštinske vrijednosti, stoji u gradskom dokumentu Planu upravljanja Zvijezdom. Dosta je kuća obnovljeno, u tijeku je rekonstrukcija “oružane”, koja će biti regionalni centar kompetencije, bivša vojna bolnica postat će studentski dom, a bivša vojna ambulanta cenar za socijalnu skrb.
Danas su u Zvijezdi cjelokupna gradska uprava (od 1925. godine), Hrvatski zavod za poljoprivredu, zatvor, crkve, Obrtnička komora, dvije banke, Hrvatska pošta, manji trgovački i ugostiteljski objekti, županijska Regionalna razvojna agencija, Regionalna energetska agencija sjeverozapadne Hrvatske, Veleučilište, Trgovačko-ugostiteljska škola, Tehnička škola, Učenički dom, Studentski centar sa studentskim domom, Glazbena škola, Gradski muzej i jedan dio Gradske knjižnice.
Pročelnica karlovačkoga Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture Sonja Kočevar ističe da su Zvijezda i njezin urbanizam i arhitektura prepoznati kao svjetska vrijednost, kao urbani prostor kojem identitet daju planski građena mreža ulica s 21 insulom, blokom zgrada smještenih u bedeme u obliku šesterokrake zvijezde, ali i stanovnici.
"Svi bi se oni trebali sa Zvijezdom identificirati i znati njezinu vrijednost. Iako je obnovljeno malo starina, a devastiranih je zgrada mnogo, mi konzervatori nastojimo s najviše energije, znanja i profesionalnih mogućnosti sačuvati Zvijezdu i ja vjerujem u njezinu revitalizaciju. Ne bih radila na ovom mjestu da ne mislim da je to moguće", ističe Kočevar.
U Zvijezdi se svaki objekt vrednuje kao zaštićeno kulturno dobro. Kada netko da zahtjev za obnovu, dobije posebne uvjete koje mora poštovati u skladu sa Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Objekti mogu imati i poslovnu i stambenu namjenu, a o posebnoj namjeni odlučuje se ovisno o odrazu na samu zgradu ili okolne zgrade. Primjerice, neka bi se prihvatljiva rješenja morala pronaći za djelatnost kojoj je potrebno mnogo parkirališnog prostora.
Zvijezda - Ne kao muzejski prostor, nego živi grad; poticati doseljavanje
Karlovački arhitekt Vladimir Petrović smatra kako je zanimljivo da su tek u prvoj četvrtini 20. stoljeća europski gradovi dobili promišljene urbanističke planove. Nakon toga Atenska povelja iz 1933. godine donijela je preporuke za izgradnju gradova, a Karlovac ima urbanističko planiranje od 16. stoljeća, pune 443 godine.
No, kako kaže Kočevar, planske gradove gradili su još Rimljani, a imali su pravilni raster ulica koji je odgovarao vojnoj funkciji. To se izgubilo i u srednjem su se vijeku gradovi razvijali neplanski, imali su uske i nepravilne ulice. U Europi su najpoznatija planski građana tri grada u 16. stoljeću, i to u obliku zvijezde, Karlovac, Nove Zamky u Slovačkoj i Palmanova u Italiji, s tim da je karlovačka Zvijezda prva velika novogradnja u kojoj je sadržana i ideja idealnoga grada talijanske renesanse.
“Nova je infrastruktura preduvjet ozbiljnijoj revitalizaciji. Ima primjera u svijetu da su stare jezgre lijepo obnovljene, ali uglavnom kao muzejski prostor sa suvenirnicama i slično. Naša je Zvijezda živi grad i treba poticati doseljavanje jer to je jedini recept da grad živi”, ističe Kočevar i dodaje kako pritom vlasnike treba obvezati da održavaju svoje zgrade te da se strogo provode propisi, to prije što se iz Fonda spomeničke rente sufinancira obnova crijepova ili cijelih krovišta, uređivanje fasade i radovi na stolariji.