Financijska imovina krajem prošle godine uvećana je s 531 milijardu kuna krajem 2020. na 588 milijardi kuna krajem 2021. godine.
Po Šaravanjinim riječima, otprilike polovina tog iznosa je u depozitima, no već dugi niz godina vidljivo je da raste udjel osiguranja i mirovina. Pojasnio je da je, naime, danas 200 tisuća zaposlenih više nego prije ulaska u EU, koji uplaćuju u drugi mirovinski stup, neki i u treći, pa je logično da udio osiguranja i mirovina raste u udjelu ukupne financijske imovine građana.
Podaci o depozitima pokazuju da štednja raste u svim županijama, a najviše se štedi u gradu Zagrebu na koji otpada gotovo 30 posto štednje, a pri vrhu su i primorske županije zbog turizma.
Kada je riječ o "štednji u čarapama", Šaravanja napominje kako je to sve na razini rekla-kazala, a kako nema službenih podataka, o njoj je teško govoriti.
Glavni ekonomist Hrvatske narodne banke (HNB) Vedran Šošić da depoziti rastu, pri čemu su u bankama, stambenim štedionicama i novčanim fondovima građani krajem kolovoza imali 263 milijarde kuna depozita, što je u odnosu na prethodnu godinu za otprilike 23 milijarde više. To je snažan rast, ocijenio je, istaknuvši da podjednako rastu depoziti u kunama na transakcijskim računima i devizni depoziti.
"Još od prošle godine čini se da građani pojačano kupuju devize i deponiraju ih. Za to nema potrebe. Kune položite u banku da vam konverzija eura bude što jednostavnija, ali nema potrebe već sada ih pretvarati u devize", kazao je Šošić, napominjući kako će to vrlo vjerojatno biti skuplje nego da se pričeka 1. siječanj, kada će se kune automatski konvertirati u euro bez naknade.
Rekao je i kako su prije pandemije hrvatska kućanstva sa strane stavljala godišnje 7 do 8 posto raspoloživog dohotka, a u pandemiji je taj udjel snažno porastao, jer se nije imalo gdje trošiti s jedne strane, a s druge strane strah i oprez potiču ljude da štede malo više.
Stopa štednje je sada ponovo na razinama prije pandemije, što je omogućilo da građani u prvoj polovini ove godine, kada im je inflacija već nagrizala dohotke, nastave trošiti te da rast potrošnje bude stabilan, istaknuo je Šošić dodajući kako je pitanje što će biti dalje.
"Inflacija nekako potiče ljude da se zadužuju i više troše jer novac gubi vrijednost, no s druge strane imamo veliku neizvjesnost koja potiče građane da više novca stavljaju sa strane, pa ćemo vidjeti što će se dešavati u idućem razdoblju", kazao je.
Svrha štednje je, kako je rekao, da se u lošim vremenima manje štedi, međutim građani se često ponašaju suprotno - u dobrim vremenima više troše, a u lošim vremenima su jako oprezni i više štede. To je nešto što dodatno potiče oscilacije ekonomske aktivnosti i dodatno pojačava gospodarski ciklus, napomenuo je.
Na pitanje što će biti s kamatnim stopama od iduće godine, Šošić je kazao kako je započeo ciklus rasta kamatnih stopa, ocijenivši da je on na globalnoj razini praktično bez presedana, jer tako naglo zaoštravanje globalnih financijskih uvjeta nije zabilježeno u zadnjih 40 godina.
"U Hrvatskoj taj val tek počinjemo gledati, on je odgođen i usporen našim postupkom ulaska u euro područje, no sigurno će nas zahvatiti taj val rasta kamatnih stopa", zaključio je.